U zadnjih 6 godina procjepljenost se smanjila za 6 posto, a najmanja je u najatraktivnijim turističkim odredištima.
Nakon dva slučaja ospica u Splitsko-dalmatinskoj županiji sumnja se na još tri nova. Svi su članovi obitelji zaraženog muškarca iz Solina i nitko od njih nije cijepljen.
Oba slučaja pojavila su se u kratkom razdoblju. Najprije na Hvaru gdje je oboljela žena u tridesetima koja je iz BiH došla na otok kao sezonska radnica. U Hrvatsku je već stigla bolesna te je odmah prebačena u splitsku bolnicu. Drugi slučaj je iz Solina, riječ je o 39-godišnjem muškarcu koji nije bio cijepljen.
U Splitu postoji opasnost od javljanja epidemije ospica, s obzirom na to da je znatan dio predškolske djece osjetljiv zbog niske procjepljenosti posljednjih godina, a i među odraslima ima znatan dio osjetljivih jer prije tri-četiri desetljeća cjepni obuhvati su bili niži nego u ovom stoljeću, govori voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić.
Najmanja procjepljenost
U zadnjih šest godina procjepljenost se u Hrvatskoj smanjila za šest posto. A najmanja je upravo u najatraktivnijim turističkim odredištima.
“U 2017. godini je prvom dozom (u drugoj godini života) u Splitsko-dalmatinskoj županiji cijepljeno 78 posto djece, a u Dubrovačko neretvanskoj tek njih 56 posto. U 2018. godini su se cjepni obuhvati bitno poboljšali, tako da je protiv ospica, rubeole i zaušnjaka prvom dozom (u drugoj godini života) u Splitsko-dalmatinskoj cijepljeno 88 posto djece, a u Dubrovačko-neretvanskoj 91 posto, podaci su to HZJZ-a.
Opasnost u turističkoj sezoni
Zaraza ospicama u porastu je treću godinu zaredom zbog pada broja cijepljene populacije, podaci su to koje je sredinom travnja objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
U Hrvatsku uđe na godinu 20 milijuna ljudi iz različith zemlja pa i onih u kojima trenutno vlada epidemija ospica poput Bosne i Hercegovine i Albanije.
U samo tri mjeseca u sarajevskom kantonu zabilježeno je 400-tinjak zaraženih, procjepljenost je niska, a epidemiolozi strahuju da je ovo početak širenja ospica s obzirom na to da je broj cijepljenih u padu. Na nekim područjima manja je čak od 50 posto, pišu sarajevski mediji.
A bosansko-hercegovačkih turista prošle je godine ušlo u Hrvatsku 480.000, a procjenjuje se da bi i ova turistička sezona mogla privući jedan broj turista iz susjednih zemalja u kojima vlada epidemija ospica.
Najviše zaraženih iz inozemstva
U 2018. godini zabilježeno je devet importiranih slučajeva ospica širom Hrvatske, što od naših stanovnika zaraženih u inozemstvu, što od stranaca, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
“Opasnost od širenja zaraznih bolesti uvijek postoji i povezana je s putovanjem ljudi. Tako svake godine imamo takozvane importirane ospice, tj. slučajeve kada u Hrvatsku uđu naši bolesni građani ili stranci koji su se zarazili negdje u inozemstvu. Većinom ne dolazi do prijenosa bolesti putem kontakta zahvaljujući visokoj razini kolektivnog imuniteta“, govori voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić.
Na more idu i necijepljena djeca
A na more se sprema i M. K. ( podaci poznati redakciji), mlada majka koja svojeg dvogodišnjeg sina nije cijepila, a neće ni mlađu kćer.
“Nisam cijepila sina protiv ospica, i ne planiram cijepiti ni drugo dijete. Bliska osoba u obitelji je neposredno nakon cjepiva oboljela od autizma. Uvjereni smo, iako vam to nitko neće potvrditi, da postoji bliska povezanost između cjepiva i ovog razvojnog poremećaja mozga“, govori mlada majka.
No, ta teza nije dokazana.
“Ne postoji nijedan znanstveni dokaz da je cijepljenje povezano s nastankom razvojnih poremećaja iz spektra autizma. Svatko ima pravo postavljati hipoteze o mogućoj povezanosti cijepljenja s nekim zdravstvenim stanjem ako ima barem nekakve argumente koji bi upućivali na takvu mogućnost. Nažalost, često se postavljaju hipoteze koje nisu ničim utemeljene. Što se tiče povezanosti cijepljenja s autizmom, brojne su kvalitetne studije rađene i objavljene, i zaključak je svih do sada obavljenih istraživanja da nema povezanosti cijepljenja s autizmom”, govori epidemiolog Bernard Kaić.
Kazne za necijepljenje
“Nisam imala nikakve sankcije niti sam platila kaznu, jedino mi dijete nisu htjeli upisati u vrtić, no i to se sredilo”, rekla nam je majka dvoje djece čiji su podaci poznati redakciji.
U Hrvatskoj zakonom propisana kazna za necijepljenje djece iznosi 2000 kuna. No, da bi netko bio novčano kažnjen, roditelje koji odbijaju cijepiti djecu prvo treba prijaviti sanitarnoj inspekciji, a prijeti im i kazna zatvora do 3 godine. S obzirom na navedeno, možemo zaključiti da u Hrvatskoj postoji temeljni zakonski okvir za sankcije, ali je – mrtvo slovo na papiru.
Usporedbe radi, kazna je u Njemačkoj 18.000 kuna, prijava liječnika socijalnoj službi, zatvorska kazna do 3 godine i nemogućnost upisa u vrtić.
Ana Mrkonjić