Smatramo da neće biti nekih većih tektonskih poremećaja, nema smisla raditi paniku o nestašici. Moramo više razmišljati o nekim drugim smjerovima, da smanjujemo bacanje hrane, poručuje Vrček.
Vlada je ovaj tjedan predstavila plan i program kako ublažiti inflaciju: I dalje će određivati cijene šećera, ulja i osnovnih namirnica te će i dalje intervenirati u cijenu struje i plina.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek kazao je kako je cilj da se najugroženijim skupinama, a to su potrošači, omogući nabava osnovnih prehrambenih namirnica po povoljnim cijenama te na taj način zaštiti njihov standard.
“Znači, imamo osam proizvoda za koje se smatra da su zapravo najviše ugroženi. Ono što se dogodilo je smanjenje cijene jestivog suncokretova ulja, dok su ostali proizvodi kao što je mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, brašno glatko i oštro, šećer bijeli kristal i svinjsko mljeveno meso ostali na istima cijenama kao što su bili do sada i bit će tako do kraja godine, objasnio je Tušek u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” u kojoj su uz njega govorili i konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić te Dalibor Vrček iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Tušek je još istaknuo da je novina uvođenje carskog mesa na listu, dok su svinjska lopatica i vratina skinute s popisa.
Blažić dodaje da sada imamo i smanjenje cijene suncokretova ulja, ali i da cijena tog ulja pada i na tržištu.
Tržište se samo regulira
“Što se tiče svinjetine, vidjelo se da se moralo reagirati jer takvih proizvoda jednostavno na tržištu nije ni bilo. Tržište se samo regulira. Ovdje se radi samo o nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda koji se puno troše i potrošači to osjete. Tako da je to za potrošače dobro, kakva će biti situacija kad se to jednog dana ukine, naravno ovisi kakva će biti situacija na samom tržištu, kako će se kretati cijene, objasnila je Blažić.
“Nismo sretni što se opet uvrstio jedan proizvod iz naših sektora, s obzirom na to da je svinjogojski sektor jedan od najpogođenijih i najugroženiji i u covid krizi i u ukrajinskoj krizi. Napominjemo da se u Europi prošle godine smanjila proizvodnja svinja za nekih pet posto. Tako da se vjerojatno očekuje da će biti nestašice svinjskog mesa i na europskom i na našem tržištu, rekao je Vrček.
Istaknuo je da je teško procijeniti što će se dogoditi sa svinjskim mesom
“Mi smatramo da neće biti nekih većih tektonskih poremećaja. Mislim da nema smisla raditi neku paniku o nestašici. Moramo više razmišljati o nekim drugim smjerovima, da smanjujemo bacanje hrane, s obzirom na to da je Hrvatska još uvijek za 20 i nešto posto iznad europskog prosjeka po bacanju hrane na godišnjem nivou, ističe Vrček.
Cijene dvostruko veće
Tušek ističe da trendovi ne trebaju zabrinjavati.
“Treba uzeti u obzir činjenicu da su cijene mesa na hrvatskom tržištu gotovo dvostruko veće nego što su bile prije godinu dana. To je nešto što ne možemo gledati kao ekstraprofit u tom sektoru jer se upravo ovaj sektor prethodnih nekoliko godina susretao s velikim izazovima. Prije svega zbog poremećaja u lancu dobave svinjskog mesa na europskom tržištu, zatim određenih poremećaja na svjetskom tržištu koji su bili isto izazvani afričkom svinjskom kugom u nekim zemljama Europske unije koje nisu mogle izvoziti u treće zemlje pa su onda sve svoje viškove plasirale u okruženje Europske unije, rekao je Tušek.
Kaže da nema straha od znatnog nedostatka svinjskog mesa na našem tržištu te za cijene i opstanak poljoprivrednih gospodarstava, prenosi Net.hr.