U prvih 11 mjeseci ove godine iz plinskih smo polja izvukli 653 milijuna kubika. To je 60 posto manje nego 2016. godine. 2500 milijuna kubika plina smo uvezli. Najviše preko LNG terminala a tu je naravno velik dio ruskog plina alternativnim putevima. I to će se u budućnosti smiriti, a tada je nužno upozorava Štern vratiti se na fiksne ugovore
Srećom topla je zima, ali sve i da nije ne bismo se morali bojati te nestašice plina od koje su svi strepili. Očito je da plina ima dovoljno. Međutim, nije to naš problem.
Naš je problem što domaćeg ove godine ima manje nego ikad. Od kako je bušotina.
“Rezerve su već iscrpljene velikim dijelom i cijela ta proizvodnja i nafte i plina i u Jadranu i u Panonu ide svome kraju. Hoće li to biti za 5 ili 10 godina ovisi o tome koliko će se još istražiti i uz postojeća ležišta nabušiti još neke manje zalihe plina koje bi se mogle proizvesti”, objašnjava Igor Dekanić, stručnjak za energetiku.
No, sjetimo se početka.
Traganje za naftom na našim područjima počelo je za vrijeme Austrougarske, sredinom 19.stoljeća u Međimurju počela je prva ručna proizvodnja ali ozbiljan biznis kreće s Njemcima iza 2.svjetskog rata i to na polju Stružec kod Ivanić Grada, a zatim se širi na Podravinu. Plin smo počeli izvlačiti u Molvama, koje zovu i Hrvatski Kuvajt.
Najpoznatija su nalazišta u sjevernom Jadranu pronađena krajem 80ih, a ekploatiraju se već 25 godina. 50ak je bušotina između Pule i Italije.
Problem je što su sva nalazišta kako se to kaže “izraubana”.
“Ja bi se zalagao za nastavak istraživanja u Panonskom bazenu i u Dinaridima, po nekim istraživanjima tamo još postoje značajna nalazišta nafte i plina”, govori nam Davor Štern, stručnjak za energetiku.
Kao i naša nalazišta, na zalasku su i ona u Saudiskoj Arabiji ali tamo će zalazak trajati sigurno 50 godina. Međutim, pitanje je zašto se kod nas ne istražuje dalje?
“Prvo već 20 godina je svjetska javnost i HRV apsolutno protiv svakih istraživanja. javno prihvaćanje ugljikovodika je sve manje u svijetu i kod nas”, dodaje Dekanić.
Kanadska tvrtka Vermilion pronašla je kod Vukovara nešto novih mjesta ali toga je jako malo.
“Ako se nešto novo nađe ja bi sugerirao da se to čuva, da se to ne proizvodi. Ako je cijena plina i dostupna da se to čuva kao strateške rezerve jer je nafta i plin u ležištu jednako kao da je u zalihama, uvijek se može koristiti”, priča Dekanić.
U prvih 11 mjeseci ove godine iz plinskih smo polja izvukli 653 milijuna kubika. To je 60 posto manje nego 2016. godine. 2500 milijuna kubika plina smo uvezli. Najviše preko LNG terminala a tu je naravno velik dio ruskog plina alternativnim putevima. I to će se u budućnosti smiriti, a tada je nužno upozorava Štern vratiti se na fiksne ugovore.
“Trgovanje burzama je dovelo do ovoga što danas imamo, da burzama vladaju kladioničari koji se klade na iznose, igrači, špekulanti na brurzama. Mislim da to igrači ne bi smjeli sebi dozvoliti”, smatra Štern.
Jer iako je budućnost prijelaz na takozvanu besplatnu energiju od toga smo, na žalost, daleko. EU iz obnovljivih izvora troši sve skupa 15, a svijet 10 posto energije, piše Danas.hr.
