Prema iskustvima 17 zemalja, obično gleda dnevni dohodak koji se zatim multiplicira određenim brojem pa iznos kazne bude definiran na taj način. Više u video prilogu!
Kazne za prekršaje u prometu mogle bi se ubuduće naplaćivati ovisno o visini plaće? Komentirao je to za RTL Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti. Kaže da je fakultet od MUP-a, za koji radi analize, dobio zadatak istražiti mogućnost da se visina iznosa kazni plaća prema dohotku, prema imovini koju taj prekršitelj u tom trenutku ostvaruje, kako bi se kazne prilagodile imovinskom statusu.
Na pitanje, može li to dovesti do nepravde ako je, primjerice, vozač jurilice limuzin prijavljen na minimalac ili se vodi kao nezaposlen, Šefrović je odgovorio da može.
“To je intencija ovoga što želimo istražiti. Najprije ćemo vidjeti kako je to u europskim zemljama. Vidjet ćemo kakav je efekt takve mjere, daje li pozitivne ili ne rezultate i vidjeti koje su mogućnosti da takvo nešto napravimo. Trebaju biti neki preduvjeti, ali opet kažem, vodit ćemo se iskustvima EU”, kazao je.
Pojasnio je da se, prema iskustvima 17 zemalja, obično gleda dnevni dohodak koji se zatim multiplicira određenim brojem pa iznos kazne bude definiran na taj način.
“Ako imate visoke dnevne dohotke kazne bi mogle biti puno veće nego danas”, kaže Šefrović.
‘Postoji određena dobra veza’
Na pitanje, je li ovakva mjera smanjila broj nesreća i prekršaja u drugim zemljama, kaže da podataka još nema, jer analiza nije dovršena.
“Preliminarno možemo vidjeti da zemlje koje imaju najbolji score sigurnosti prometa imaju taj oblik imovinskog cenzusa. Tu možemo izvući zaključak da postoji određena dobra veza, ali nećemo ništa prejudicirati dok ne napravimo cijelo istraživanje i donesemo zaključke”, kazao je.
Očekuje da će analiza biti dovršena u sljedećih mjesec do dva.
“Očekujem da ćemo u sljedećih mjesec do dva dana uspjeti napraviti analizu i dati je na razmatranje i onda bi se trebalo ići prema višim instancama. Prometna struka daje input, ali moramo uključiti i druge struke, pitanje je hoćemo li uopće dati zaključak da je to dobro”, kaže Šefrović, prenosi Net.hr.