Hrvatski sabor izmijenio je Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa i pristupu osnovnom računu, čime je građanima omogućen besplatan pristup osnovnim bankarskim uslugama vezanim uz redovna primanja.
Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, internetsko i mobilno bankarstvo, uplate i isplate gotovine na šalterima ili bankomatima, izdavanje i korištenje debitne kartice, plaćanje karticom te primitke nacionalnih i prekograničnih transakcija u eurima.
Posebne pogodnosti uvedene su za umirovljenike i druge ranjive skupine, kojima se omogućuje besplatno podizanje gotovine i na šalterima i na bankomatima banke u kojoj imaju račun.
Promjene i u zakonu o unutarnjim kontrolama
Sabor je po hitnoj proceduri izmijenio i Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, kojim se uvode preporuke OECD-a radi učinkovitijeg upravljanja rizicima. Velika državna i lokalna poduzeća sada su obvezna usvojiti politiku upravljanja rizicima i imenovati odgovornu osobu za to područje.
Ministarstvo financija će izdavati smjernice koje uključuju i analize rizika povezanih s korupcijom, prijevarama i podmićivanjem, a dodatno se osnažuje neovisnost unutarnjih revizora. Nova pravila nalažu i da se o zaprimljenim prijavama nepravilnosti Ministarstvo financija obavještava u roku od 15 dana, umjesto dosadašnjeg godišnjeg izvještavanja.
Transparentniji izbor uprava i nadzornih odbora
Usvojeni su i zakoni o upravljanju pravnim osobama u državnom vlasništvu te o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP). Vladine ovlasti nad društvima od posebnog interesa bit će direktne, dok će se u ostalim državnim poduzećima upravljanje provoditi putem CERP-a.
Novost je i da će se članovi nadzornih odbora i uprava birati putem javnih natječaja, uz obvezu uključivanja neovisnih članova i raznolikost odbora s obzirom na spol, dob, obrazovanje i iskustvo. Odbijen je prijedlog SDP-a kojim se tražilo da se uvedu rodne kvote za upravljačke pozicije u državnim poduzećima.
Državne firme dominiraju javnim sektorom
U Hrvatskoj je preko 900 pravnih osoba u većinskom državnom vlasništvu, od čega je više od 800 pod ingerencijom lokalne i regionalne vlasti, dok se deset nalazi u portfelju CERP-a. Među njima je 36 društava od posebnog interesa koja generiraju oko 84 posto ukupnih prihoda svih javnih poduzeća – što je prošle godine iznosilo oko 12,2 milijarde eura.
