Prema najnovijem istraživanju Instituta za istraživanje migracija, većina hrvatskih građana nije zadovoljna prisutnošću stranih radnika u zemlji. Samo 3 posto ispitanika izrazilo je potpuno ili djelomično zadovoljstvo, dok su preostalih 97 posto neutralni ili nezadovoljni. Većina ne želi strane radnike u bliskim osobnim odnosima – manje od 3 posto bi ih prihvatilo za prijatelje, a gotovo nitko ne želi da postanu član obitelji.
Istraživanje je provedeno početkom studenoga na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 odraslih građana, telefonskim anketiranjem, u suradnji s agencijom Medianet.
Rast nezadovoljstva u odnosu na prošlu godinu
Rezultati pokazuju povećanje kritičnosti prema prisutnosti stranih radnika u odnosu na prošlu godinu. Potpuno nezadovoljstvo iskazuje 20,63 posto građana (prošle godine 16,5%), djelomično nezadovoljnih je 42,16 posto, a neutralnih 34,13 posto. Djelomično zadovoljnih je 2,78 posto, dok je potpuno zadovoljnih tek 0,3 posto.
Sigurnost i radna mjesta glavni razlozi nezadovoljstva
I dalje je najčešći razlog nezadovoljstva strah od porasta kriminala, koji navodi gotovo 70 posto nezadovoljnih ispitanika. Slijede ekonomski razlozi: zabrinutost zbog smanjenja mogućnosti zaposlenja za domaće radnike (51,7%) te smanjenje radnih standarda i plaća (47,7%). Kulturne razlike i nesuglasice navodi 48,8 posto ispitanika, no taj razlog je slabijeg intenziteta nego lani.
Među rijetkim pozitivnim iskustvima ističe se kulturna raznolikost, koju navodi 87,1 posto zadovoljnih ispitanika. Ostali razlozi uključuju smanjenje nezaposlenosti (58,1%), veću produktivnost (48,4%) i poboljšanu dostupnost određenih usluga (19,4%).
Visoka socijalna distanca
Istraživanje je prvi put mjerilo i socijalnu distancu prema stranim radnicima. Gotovo nitko ne želi bliske osobne odnose – samo 2,4 posto bi ih prihvatilo za prijatelje, 5,7 posto kao susjede, a oko 10 posto kao kolege na poslu. Najveća prihvatljivost postoji u radnom okruženju, dok su privatni kontakti gotovo neprihvatljivi.
Slični stavovi u različitim demografskim skupinama
Stavovi se uglavnom ne razlikuju prema spolu, dobi i obrazovanju. Mlađi ispitanici češće pokazuju neutralne ili blago pozitivne stavove, dok stariji ispitanici češće naglašavaju sigurnosne razloge nezadovoljstva. Veće razlike primijećene su prema radnom statusu: nezaposleni izražavaju snažnije negativne stavove, radno aktivni nešto slabije, a umirovljenici se više fokusiraju na sigurnost.
Integracija kao ključan izazov
Voditelj istraživanja Ivan Balabanić naglasio je da građani sve više ističu zabrinutosti povezane s sigurnošću, radnim mjestima i plaćama, dok kulturne razlike više nisu dominantan razlog nezadovoljstva. “Hrvati strance najčešće doživljavaju kao privremenu radnu snagu, a ne kao potencijalne sugrađane”, dodao je.
Važnost podataka za javne politike
Ravnateljica Instituta Marina Perić Kaselj istaknula je da ovakva istraživanja omogućuju donošenje informiranih odluka i oblikovanje strategija temeljenih na stvarnim trendovima i problemima. Sustavno praćenje ovog fenomena ključno je za učinkovito upravljanje migracijama i razvoj održivih javnih politika.
