
Najviše razloga za zabrinutost ima zagrebačka zračna luka. Nekoliko velikih međunarodnih aviokompanija već je najavilo promjene u svojim redovima letenja za 2027. godinu.
Hrvatske zračne luke u prvih devet mjeseci ove godine zabilježile su više od 12 milijuna putnika, no iza pozitivnih brojki krije se i manje ohrabrujuća slika.
Dok ukupan putnički promet raste, broj zrakoplovnih linija pada, a zagrebačka zračna luka suočava se s nizom promjena u planovima velikih međunarodnih aviokompanija.
Neke ukidaju linije, druge smanjuju broj letova ili skraćuju sezonu, a posljedice bi mogli osjetiti i putnici koji preko Zagreba nastavljaju putovanja prema drugim svjetskim odredištima, piše Net.hr.
Više putnika, ali manje letova
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatske zračne luke u prvih devet mjeseci 2026. godine ostvarile su 12,122 milijuna putnika, što je 2,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Istodobno je zabilježeno 118 tisuća slijetanja i polijetanja, odnosno 2,4 posto manje nego u prvih devet mjeseci 2025. godine. Smanjen je i teretni promet: prevezeno je oko 6,5 tisuća tona tereta, što je 11 posto manje nego godinu ranije.
U rujnu je kroz hrvatske zračne luke prošao 1,871 milijun putnika, 1,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, kada ih je bilo 1,847 milijuna.
Najveći broj putnika zabilježio je Split, kroz čiju je zračnu luku prošlo 538 tisuća ljudi. To je ipak 3,6 posto manje nego u rujnu 2025. godine.
Dubrovnik je imao 473 tisuće putnika, odnosno 7,3 posto više, dok je zagrebačka zračna luka zabilježila 453 tisuće putnika, što je pad od 2,9 posto.
Njemačka, Britanija i Poljska među najvažnijim tržištima
Kada je riječ o međunarodnom prometu, najviše putnika u rujnu putovalo je prema Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj.
Između hrvatskih zračnih luka i Njemačke prevezeno je 364 tisuće putnika, što je 1,5 posto više nego u rujnu prošle godine. S Ujedinjenim Kraljevstvom ostvareno je 309 tisuća putnika, odnosno 3,1 posto više, dok je promet s Poljskom porastao za 17,5 posto, na 165 tisuća putnika.
Unatoč rastu ukupnog broja putnika, broj zrakoplovnih linija u rujnu bio je manji. Zabilježeno je 17.049 slijetanja i polijetanja, jedan posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, kada ih je bilo 17.225.
Teretni promet ostao je gotovo na istoj razini. U rujnu je prevezeno 827 tona tereta, što je 0,2 posto više nego godinu ranije.
Velike aviokompanije mijenjaju planove za Zagreb
Najviše razloga za zabrinutost ima zagrebačka zračna luka. Nekoliko velikih međunarodnih aviokompanija već je najavilo promjene u svojim redovima letenja za 2027. godinu. Pritom nije riječ o istovrsnim potezima – neke kompanije u potpunosti ukidaju linije, druge smanjuju broj letova, a neke skraćuju sezonu ili odustaju od ranije planiranog povećanja kapaciteta.
Austrian Airlines ukida liniju između Zagreba i Beča nakon više od 40 godina. Posljednji let na toj relaciji planiran je za 10. siječnja 2027. godine.
British Airways povlači letove između Zagreba i londonskog Heathrowa za ljetni red letenja 2027. godine. To, međutim, ne znači da će Zagreb ostati bez izravnih veza s Londonom. Croatia Airlines nastavlja letjeti na Heathrow, dok Ryanair povezuje Zagreb sa zračnom lukom Stansted.
Promjene je najavio i Qatar Airways, koji planirani broj letova između Zagreba i Dohe za ljeto 2027. smanjuje sa svakodnevnih na četiri tjedno.
Iberia skraćuje sezonu i smanjuje broj letova između Zagreba i Madrida. Povukla je letove planirane od kraja ožujka do početka lipnja, a prema trenutačnom planu prvi let u 2027. trebao bi biti tek sredinom godine. U kolovozu je predviđeno pet povratnih letova tjedno, dok ih je prethodne godine bilo devet.
Air France također je smanjio planirani broj letova. Iz rasporeda je povukao 43 povratne rotacije na liniji Zagreb – Pariz u prvoj polovici 2027. godine. Riječ je o tri tjedna popodnevna polaska, ponedjeljkom, srijedom i subotom.
KLM je odustao od planiranog povećanja broja letova iz Zagreba, što ne znači da ukida postojeću liniju. Promjene je najavio i Turkish Airlines, koji je smanjio broj letova u odnosu na prethodnu godinu.
Ministar: „Promjene se odnose na Zagreb, ne na cijelu Hrvatsku“
Ministar turizma Tonči Glavina komentirao je da se promjene odnose tek na jednu zračnu luku te da ih ne treba poistovjećivati s ukupnim stanjem u Hrvatskoj.
„To se odnosi na samo jednu zračnu luku i to isključivo na Zagreb“, poručio je Glavina, ističući da očekuje kako će se na nacionalnoj razini broj linija u 2027. godini povećati.
„S većine tržišta ćemo ili zadržati isti broj linija ili ćemo imati povećani broj linija“, najavio je ministar.
Dodao je da podaci pokazuju rast turističkog prometa u gotovo svim hrvatskim zračnim lukama te da se o povezivanju Hrvatske s drugim tržištima razgovaralo i na turističkom sajmu WTM u Londonu.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić također je najavio mogućnost novih zračnih veza. Prema njegovim riječima, partneri, turoperatori i avioprijevoznici najavljuju nove linije s britanskog tržišta prema Dubrovniku, Splitu i Puli.
Postoji mogućnost uvođenja dodatnih linija i s drugih tržišta, a iz HTZ-a poručuju da će javnost o njima obavijestiti nakon službene potvrde.
Iz zagrebačke zračne luke ranije su poručivali da su promjene u redu letenja rezultat širih tržišnih okolnosti i komercijalnih odluka aviokompanija, a ne čimbenika specifičnih za samu zračnu luku. Isticali su i da mreža destinacija nije značajno smanjena te da dio promjena predstavlja prilagodbu kapaciteta.
Kao primjere pozitivnih promjena navodili su širenje Ryanaira i Croatia Airlinesa, dolazak Air Chine te očekivanu liniju Air Montenegra između Podgorice i Zagreba.
Režu se letovi i na velikim svjetskim tržištima
Promjene na zagrebačkom Tuđmanu nisu izoliran slučaj. Aviokompanije diljem svijeta prilagođavaju svoje mreže, smanjuju broj letova ili odustaju od pojedinih linija. Razlozi se razlikuju, a među njima su troškovi goriva, geopolitičke okolnosti, promjene u potražnji i profitabilnost pojedinih ruta.
Prema podacima koje je objavio The Points Guy, cijena avionskog goriva do 21. travnja 2026. porasla je gotovo 73 posto, na 4,17 dolara po galonu. Rast troškova posebno je opteretio prijevoznike koji su nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku morali ponovno procijeniti isplativost pojedinih linija.
Air Canada, primjerice, obustavila je letove između Toronta i njujorškog JFK-a te Montreala i JFK-a od 1. lipnja do 24. listopada. Prekinula je i liniju Toronto – Salt Lake City, s obustavom koja se proteže u 2027. godinu. Kompanija je kao jedan od razloga navela udvostručenje cijena goriva od početka sukoba s Iranom, zbog čega neke manje profitabilne rute više nisu održive.
Delta Air Lines skratila je sezonu na liniji Detroit – Keflavik. Umjesto od svibnja do rujna, letovi su planirani od 7. srpnja do 24. kolovoza. Privremeno je obustavila i pojedine domaće linije, među kojima su Detroit – Sacramento, New York – Houston te letovi prema Memphisu i St. Louisu.
Švicarski Edelweiss Air na neodređeno je obustavio letove iz Züricha prema Denveru i Seattleu, navodeći geopolitičku situaciju, troškove goriva i slabiju potražnju. Norse Atlantic Airways obustavio je pak linije iz Los Angelesa prema Londonu, Parizu i Rimu, također uz obrazloženje da su porasli troškovi i rizici poslovanja.
Pojedini drugi prijevoznici, poput Air New Zealanda, Cathay Pacifica, KLM-a, Lufthanse, SAS-a, United Airlinesa i WestJeta, također su usporili planove rasta ili smanjili kapacitete, piše Net.hr.







