Inflatorni pritisci na cijene hrane u Hrvatskoj postupno slabe, no Vlada zasad ne planira ublažavanje administrativnih ograničenja cijena osnovnih proizvoda. Iako poslodavci ponovno apeliraju na ukidanje mjera, iz Ministarstva gospodarstva poručuju da za takav potez još nije došlo vrijeme.
U prosincu su cijene hrane i bezalkoholnih pića na mjesečnoj razini blago pale, za 0,7 posto, dok je godišnja stopa rasta usporila na 2,8 posto. Na razini cijele 2025. prosječan rast cijena ove kategorije iznosio je 5,1 posto, a same hrane 4,4 posto. Unatoč vidljivom usporavanju, u Vladi smatraju da je oprez i dalje nužan.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca prošloga su tjedna ponovno zatražili ukidanje ograničenja cijena za oko 100 pretežito osnovnih prehrambenih proizvoda. Međutim, iz resornog ministarstva stigao je jasan odgovor – o toj se temi neće raspravljati prije nego što profunkcionira Registar stanovništva, koji bi trebao omogućiti preciznije i ciljanije mjere pomoći najugroženijim građanima.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar više je puta naglasio da se smirivanje inflacije može pripisati i Vladinim intervencijama, uključujući izravnu kontrolu najviših maloprodajnih cijena. Podsjetio je i na rezultate nadzora Državnog inspektorata, prema kojima su u otprilike svakom četvrtom nadzoru utvrđene nepravilnosti, a izrečene kazne do sada su dosegnule oko pola milijuna eura. Istodobno su pooštrene i zakonske sankcije za prekršitelje.
Iako se ukupni rast cijena hrane usporava, pojedine kategorije bilježe znatna poskupljenja. Na kraju 2025. dvoznamenkasti rast cijena zabilježen je kod govedine i teletine, koje su poskupjele gotovo 25 posto, smrznutog voća s rastom od 29 posto, te kave i gotovih jela, čije su cijene porasle više od 12 posto. Meso je u prosjeku poskupjelo 7,3 posto, pri čemu su najmanja povećanja zabilježena kod svinjetine i mesa peradi.
S druge strane, niz proizvoda godinu je završio s nižim cijenama nego na kraju 2024. Maslinovo ulje pojeftinilo je više od 17 posto, maslac više od 12, krumpir preko osam, dok su šećer i povrće zabilježili pad cijena od nekoliko postotaka. Ipak, treba imati na umu da su neki od tih proizvoda u prethodnim godinama znatno poskupjeli – primjerice, cijena maslinova ulja u tri se godine gotovo udvostručila.
Dugoročno gledano, potrošači i dalje osjećaju snažan rast cijena hrane. Prema dvanaestomjesečnim prosjecima, razina cijena hrane u protekle četiri godine porasla je za oko 42 posto, dok su krajem 2025. cijene bile oko 36 posto više nego krajem 2021. godine. Kruh je u tom razdoblju poskupio čak 44 posto, iako je lani njegov godišnji rast bio gotovo zanemariv.
U HUP-u smatraju da administrativna ograničenja cijena gube svrhu u okolnostima slabljenja inflacijskih pritisaka. Pozivaju se na kretanja u europodručju, pad FAO indeksa cijena hrane, očekivanja nižih cijena energenata te usporavanje tržišta rada, kreditiranja i maloprodaje. Upozoravaju i da dugotrajni „price-capovi“ nose rizik naglih korekcija cijena kada se jednom ukinu.
Unatoč tim argumentima, u Vladi zasad ne planiraju promjene. Ograničenja cijena ostat će na snazi barem dok se ne uspostavi Registar stanovništva, dok bi i rasprava o ukidanju zabrane rada nedjeljom, kao drugom zahtjevu poslodavaca, mogla pričekati još dulje, piše Poslovni dnevnik.
