DIGITALNI POKUSNI POLIGON

“RAT” FACEBOOKA I MEDIJA: Stručnjaci objašnjavaju što slijedi

Idi na originalni članak
Foto: Pixabay

Australci su Zakonom o pregovaranju o vijestima htjeli spasiti velike medije i prema njima usmjeriti dio oglašivačkog tržišnog kolača kojim dominiraju Facebook i Google, no kompanija Marka Zuckerberga ih je svojim potezom natjerala da dvaput razmisle

Oglas

Prije tjedan dana Donji dom australskog parlamenta izglasao je Zakon o pregovaranju o vijestima, kojim je htio osigurati profit od oglašavanja tradicionalnim medijima. To je učinjeno tako da su Facebook i Google trebali platiti tim medijima za svaku objavu njihova autorskog sadržaja. Cijena bi se između svakog pojedinog medija te Googlea ili Facebooka dogovarala arbitražom. Iako je zakon tek trebao proći izglasavanje u Senatu, dogodila se možda i najveća kriza na društvenim mrežama ikad, prenosi Net.hr.

Google je odlučio platiti medijima za svaki prikaz njihovih vijesti, jer pokušajte samo zamisliti da nešto ne možete pronaći na Googleu. Ali šef Facebooka, Mark Zuckerberg, to je odbio, što je rezultiralo gašenjem svih vijesti iz Australije na najvećoj društvenoj mreži svijeta s 2,89 milijardi aktivnih korisnika mjesečno. Tako su protekle srijede Facebook stranice svih medija osvanule prazne. Tko god bi htio objaviti neku informaciju, to nije mogao, a čak niti ljudi izvan Australije nisu imali pristup tamošnjim vijestima ili stranicama medija. No, kako ljudi u Facebooku nisu napravili popis medija koji imaju svoje stranice, dogodilo se to da niti pojedine hitne službe te vladine i nevladine organizacije nisu mogle objavljivati servisne informacije.

Iz Facebooka su poručili kako su to učinili “teška srca”, ali očito im to i nije previše teško palo, s obzirom na to da su u svom priopćenju obznanili da vijesti čine svega četiri posto svog objavljenog sadržaja. Čemu onda takva reakcija? Google i Facebook su istovremeno i najveće platforme za digitalno oglašavanje, pa ne čudi da su tradicionalni mediji poželjeli jedan dio tog ogromnog kolača i za sebe.

“S jedne strane, to je zakon koji će koristiti najvećim, tradicionalnim australskim medijima koji će opet naplatiti svoj sadržaj, dok mali i nezavisni izdavači i blogeri neće vidjeti apsolutno ništa od toga, samo će imati štete. Oni koji su se uspjeli snaći u svijetu u kojem većina oglašavanja ide preko Facebooka i Googlea, koji su pronašli druge poslovne modele, sad su kažnjeni, dok ovi mediji koji se nisu uspjeli snaći, pokušavaju naplatiti svoj rad. S druge strane, koliko god ne voljeli Facebook, njihov je potez, što se tiče neutralnosti, najbolji u smislu da bi neka osnova otvorenog weba trebala biti da možete linkati na što god želite bilo gdje na internetu. Takav australski zakon ruši načelo otvorenog interneta”, pojašnjava za Net.hr glavni urednik portala Netokracija Ivan Brezak Brkan i dodaje:

“Ovo je zakon koji, u principu, omogućuje pravilnu raspodjelu oglašivačkog kolača, ali je stvar u tome da imamo velike medije koji propadaju i velike društvene mreže koje su uzele dobar dio oglašivačkog kolača. Kako ćemo to usuglasiti? Nažalost, male, nezavisne medije, druge informativne kanale i korisnike nitko nije ništa pitao.”

Sve se na kraju ipak završilo kompromisom. Facebook je potvrdio da će vratiti australske novinske stranice nakon što je Canberra ponudila izmjene predloženog zakona osmišljenog kako bi se tehnološki divovi prisilili da plaćaju medijski sadržaj koji se prikazuje na njihovim platformama, rekao je u utorak australski ministar. Nakon serije pregovora između ministra državne riznice Josha Frydenberga i šefa Facebooka Marka Zuckerberga preko vikenda, dogovoren je ustupak.

Australija će ponuditi četiri amandmana, koji uključuju izmjenu obaveznog arbitražnog mehanizma koji se koristi kad tehnološki divovi ne mogu postići dogovor s medijskim kućama po pitanju poštenog plaćanja prikazivanja novinskog sadržaja. “Zadovoljni smo da se australska vlada složila na određeni broj izmjena i garancija koje se bave ključnim problemima glede dopuštanja komercijalnih sporazuma koji prepoznaju vrijednost naše platforme u zamjenu za vrijednost koju primamo od medijskih kuća”, rekao je Facebook u priopćenju.

Amandmani uključuju dvomjesečni period medijacije prije nego što se uključi posrednik kojeg je izabrala vlada, dajući vremena objema stranama da dođu do privatnog sporazuma. Unosi se i pravilo doprinosa internetske kompanije “održivosti australske medijske industrije” preko postojećih dogovora koji se trebaju uzeti u obzir.

‘Igra se podlo na obje strane’

Nije ovo prvi ovakav slučaj u svijetu. Sličnim su propisima već regulirani međusobni odnosi između društvenih mreža, Googlea i medija u Kanadi te u Europskoj uniji, gdje je 2019. nakon teških pregovora, pa i prosvjeda na ulicama, usvojena Europska direktiva o autorskim pravima. Mnogi zagovaratelji slobodnog interneta tvrde da je to udar na pravo na razmjenu informacija, slobodu govora, pa čak i demokraciju.

“Mnogi mali mediji su na Facebooku ili na Googleu i tamo žele producirati sadržaj da bi dobili pristup publici. Njih publika nalazi putem društvenih mreža ili Googlea i njima je to u redu. Ali u ovoj situaciji, oni su ograničeni”, ističe Brezak Brkan. Stručnjak za digitalnu komunikaciju i poduzetnik Lucijan Carić tvrdi kako postoje dvije vrste medija. “Imate one koji imaju vlastiti sadržaj, na koje ljudi odlaze direktno i to im nosi najveći dio prometa. Ali, ima i medija koji nikad neće biti vidljivi bez Googlea i Facebooka, koji imaju, bez tog dijeljenja, nikakav pristup i koji će bez takve podrške imati vrlo veliki problem da ih se nađe”, pojašnjava Carić.

Carić smatra da linkovi sami po sebi nisu nikakav sadržaj, ali dodaje da se “igra podlo na obje strane”, pogotovo stoga što nije sasvim jasno tko od koga ima više koristi. U takvoj bi situaciji Carić stao na stranu Facebooka te uklonio sadržaje kako bi međusobni odnosi medija i mreže izašli na vidjelo.

Osim korisnika Facebooka i medija, negodovala je i australska vlada, a premijer Scott Morrison poručio je da će njegov zakon “potvrditi zabrinutosti koju sve veći broj zemalja izražava zbog ponašanja kompanija Big Techa koje misle da su veće od vlada i da se pravila ne bi trebala odnositi na njih”. Facebook i Google već su se naplaćali kazni u EU-u zbog kršenja odredbi Direktive o zaštiti podataka (GDPR), ali i lokalnih zakona. Posebno su oštri u Francuskoj gdje su obje kompanije na državne račune morale položiti desetke milijuna eura.

“Najveća je nepravda da mi imamo dijelove medijske industrije koji su kompletno izrabljivani, a to su korisnici YouTubea, koji ih pljačka i ne plaća im ništa za njihove kontribucije. Tu je i priča o kvaliteti sadržaja. Sadržaji koji su apsolutni šrot, fake-news, laži i obmane su sadržaji koji imaju visoke hit-rateove, a s druge strane imate veliku borbu protiv fake-newsa. Tako imate borbu protiv onih koji ih promiču, a istim alatima koji su im dani cenzuriraju i maltretiraju one koje ne bi trebalo dirati. Kompletno nepravedan sustav u kojem se gleda interes medijskih kuća, ali mediji tipa novina, ali vrlo vjerojatno i televizija, a u određenoj mjeri i radio, mrtvi su na način na koji su dosad postojali, jer su izgubili ekskluzivitet”, smatra poduzetnik Carić.

Poziv na suradnju

Voditelj digitalnih platformi RTL-a Hrvatska Hrvoje Dorešić smatra kako bi se izdavači trebali udružiti i zajedno pregovarati kako bi dobili što bolje uvjete od Facebooka, jer je činjenica da mediji trebaju Facebook i Facebook medije. To je neka simbioza koja je od početka funkcionirala na obostranu korist. Međutim, Facebook je u tom procesu puno moćniji i puno više profitira od toga, pa je uzeo ono što su mediji nekad imali, a to je angažman korisnika, koji se više ne događa na portalima. Međutim, Facebooku trebaju vijesti zbog relevantnosti. Ako maknemo vijesti s Facebooka, ostat će fake news, opskurne stvari, a klinci su već prešli na druge društvene mreže. Facebooku je u interesu da imaju medije, pa ne vjerujem da bi išli na varijantu njihova ukidanja posvuda. To bi bilo za njih samoubojstvo, postali bi potpuno irelevantni”, smatra voditelj digitalnih platformi RTL-a Hrvatska, Hrvoje Dorešić.

On, kao i Brezak Brkan, smatra da će se takve situacije rješavati zakonodavstvom i odlukama vlada svake pojedine države. Carić pak smatra da bi u našem slučaju o svemu mogla odlučivati Europska unija. No, svi se slažu da je Hrvatska u okvirima Facebooka i Googlea sa svojim malim tržištem nakrcanim velikim brojem medija beznačajna, odnosno da giganti neće samoinicijativno blokirati sadržaje na mreži iz Lijepe naše, kako prenosi Net.hr.

“Sumnjam da će Vlada donijeti neki zakon po kojem Facebook mora plaćati medijima, ali mislim da će nakon ovih događanja u Australiji i Francuskoj pristupiti glavnim izdavačima u Hrvatskoj i da će pokušati postići dogovor od kojeg bi obje strane imale koristi. Ako maknemo Facebook, korisnici bi se djelomično vratili na naše portale, pa bi se dio oglašivačkih kampanja vratio na medije. Ako medija nema u tom bazenu Facebooka, onda bi brendovi mogli direktno dolaziti kod nas”, upozorava Dorešić.

Carić, pak, ističe kako se naši mediji ne bi mogli mnogo obogatiti od naplaćivanja svog sadržaja Googleu ili Facebooku. Iako se u inozemstvu spominju cifre od desetaka, pa i stotina milijuna eura, kod nas bi ti milijuni, prema njegovoj procjeni, bili jednoznamenkasti i to u razdoblju od nekoliko godina.

Exit mobile version