Napetosti na Bliskom istoku ponovno su uzdrmale svjetska tržišta energenata. Nakon što se krajem prošlog tjedna oko 150 tankera usidrilo u Perzijskom zaljevu zbog blokade Hormuškog tjesnaca, cijene nafte i plina naglo su skočile. Iako je Iran početkom tjedna poručio da nema namjeru zatvoriti taj ključni pomorski prolaz, tržišta su već reagirala – a posljedice bi se mogle osjetiti i u Hrvatskoj.
Hormuški tjesnac, širok tek 33 kilometra, jedna je od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte. Njime godišnje prolazi između 20 i 25 posto ukupne svjetske proizvodnje. Svaki poremećaj na tom području ima izravan utjecaj na globalno gospodarstvo, jer rast cijena nafte pokreće lančanu reakciju u cijelom proizvodnom i opskrbnom sustavu.
U pokušaju stabilizacije tržišta, osam članica skupine OPEC Plus – Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman – najavile su da će u travnju povećati proizvodnju za 206.000 barela dnevno. Ipak, analitičari upozoravaju da je riječ o relativno skromnom povećanju u usporedbi s količinama koje prolaze kroz Hormuz.
Cijene već rastu
Cijene su već reagirale. U ponedjeljak ujutro na londonskom tržištu barel je bio 13 posto skuplji nego na kraju prošlog tjedna, dosegnuvši 82,37 dolara. Tijekom dana cijena se stabilizirala na oko 78 dolara, ali analitičari procjenjuju da bi mogla dodatno rasti. Pojedine procjene govore o mogućem skoku iznad 100 dolara po barelu. Uz naftu, poskupio je i plin – više od 20 posto, na najvišu razinu u više od godinu dana.
Hrvatski stručnjak za energetiku Davor Štern smatra da će se taj rast cijena odraziti i na domaće tržište.
„Sve je povezano i za očekivati je da će poskupjeti benzin i kod nas. Teško je reći točno kada će se to vidjeti na benzinskim postajama, ali trgovci će iskoristiti svaku priliku za poskupljenje“, kaže Štern.
Dodaje kako je moguće da Vlada ponovno intervenira kako bi ublažila udar na građane, no upozorava da država ne može kompenzirati sve.
„Ne može Vlada sve pokriti. U svakom slučaju će biti poskupljenja, samo je pitanje kolika će biti“, ističe.
Prema njegovim riječima, povećanje proizvodnje koje najavljuje OPEC teško može nadoknaditi količine koje prolaze kroz Hormuški tjesnac. Ipak, napominje da trenutačni rast cijena nije posljedica stvarne nestašice, već i burzovnih špekulacija.
Kada je riječ o učinku na hrvatske potrošače, Štern pojašnjava da se promjene neće osjetiti preko noći. Nafta koja je već kupljena i prerađena nabavljena je po starim cijenama, pa se trenutne zalihe još ne bi trebale odraziti na maloprodajne cijene. No nova nabava po višim cijenama značit će i skuplje derivate.
Ako kriza na Bliskom istoku potraje ili dođe do ozbiljnijeg oštećenja naftne infrastrukture – poput nedavnog napada na veliku rafineriju u Saudijskoj Arabiji – posljedice bi mogle biti dugotrajnije i osjetnije u cijelom svijetu.
Trenutačne cijene goriva u Hrvatskoj, prema podacima s portala Cijenegoriva, kreću se između 1,43 i 1,45 eura po litri za Eurosuper 95 i eurodizel. Autoplin stoji od 0,89 do 0,91 euro, dok je plavi dizel između 0,69 i 0,70 eura po litri.
Hoće li i kada te cijene rasti, ovisit će o daljnjem razvoju situacije na Bliskom istoku. No, kako poručuje Štern, jedno je sigurno – pritisak na cijene energenata već je započeo, piše Net.hr.
