Nakon nedavnog slučaja (25. listopada) u Koritniku na predjelu Moravica u Gorskom kotaru gdje je medvjedica s mladuncima napala i ozlijedila lovca, svojim mišljenjem o tom slučaju i njegovim eventualnim posljedicama po medvjeđu populaciju u Gorskom kotaru oglasili su se i stručnjaci koji sudjeluju u realizaciji projekta LIFE DINALP BEAR.
Sudionici projekta Life Dinalp Bear ističu kako je „s ciljem promicanja kvalitetnijeg i humanijeg suživota između ljudi i medvjeda potrebno javnosti pružiti detaljnije informacije o ponašanju medvjeda, statistikama koje govore u prilog tome da veličina populacije medvjeda ne korelira s učestalošću napada i mnogim drugim podacima koji se često zanemaruju, a važni su za formiranje javnog mnijenja i odluka koje se mogu odraziti na populaciju smeđeg medvjeda (zagovaranjem povećanja kvote odstrela, primjerice)“.
Znanstvenici i stručnjaci za velike zvijeri iz projekta LIFE DINALP BEAR važna su karika u očuvanju smeđeg medvjeda, ali i stvaranju uvjeta za kvalitetan i human suživot čovjeka i medvjeda. U svom reagiranju ističu:
„Zbog znanstvenih, praktičnih, stručnih i terenskih kompetencija, naša je dužnost reagirati na nedavni nesretni događaj i napise u medijima koji su uslijedili. Napad medvjeda na čovjeka u usporedbi sa drugim opasnostima i nezgodama koje ga mogu zadesiti izuzetno se rijetko događa. Steve Hererro je u svojoj knjizi „Bear attacks” izračunao da, ako je vjerojatnost poginuća čovjeka od napada medvjeda 1, onda je takva vjerojatnost za smrt od napada psa 67, pčela 180, groma 374, a od drugih ljudi čak 90.000.
Također je u lovu rizik stradanja od drugih lovaca neusporedivo veći od rizika napada medvjeda!
Medvjedica koja vodi mlade u slučaju ugroze svog potomstva može započeti obrambeni napad. Najčešće je takav napad lažni – medvjedica se zaustavlja prije samog kontakta sa čovjekom. Kada i dođe do kontakta, namjera medvjedice nije ubiti žrtvu (te je primjerice pojesti) nego ju onesposobiti toliko da više ne predstavlja prijetnju njenim mladima.
Nažalost, to može značiti vrlo ozbiljne ozljede s obzirom na snagu medvjeda i krhkost ljudskog tijela. Postoji obilje literature o ponašanju u staništu medvjeda kojim se rizik od napada medvjeda može svesti na minimum. Glavno je pravilo da se medvjeda ne smije iznenaditi, a ako se iznenadni susret ipak dogodi, potrebno je reagirati smireno i ovisno o situaciji (o čemu više možete pročitati u letku LIFE DINALP BEAR projekta). Posebno je važno ne naći se između medvjedice i njenih mladih.
[highlight]
Situacije u kojima medvjedice s mladima ozlijede ljude, potiču javnost na reagiranje i predlaganje smanjenja broja medvjeda. Medvjedice moraju imati mlade, inače bi populacija nestala. Ne možemo ukloniti sve ženke s mladima.
[/highlight]
Važno je pojasniti još jednu činjenicu: ponašanje medvjedica u slučajevima kada brane mlade nije povezano sa ukupnom veličinom populacije. Ovoga ljeta zabilježena su dva napada medvjedice s mladima u Italiji (Trento) i u sjevernoj Albaniji, a u oba ta slučaja to su bile gotovo jedine reproduktivne ženke u tim sredinama.
Ove se jeseni u blizini naselja viđa više medvjeda nego što je to uobičajeno zbog izostalog uroda bukvice (ploda bukve) kojim se medvjedi hrane, posebno u ovom periodu kad spremaju salo za zimu. Naselja predstavljaju alternativni izvor hrane u obliku neobranog voća ili nezaštićenog smeća. Slično je bilo i 2008. godine kada se također pričalo o „invaziji” medvjeda. Kad je sljedeće jeseni bukva ponovo urodila plodom, većina je medvjeda postala „nevidljiva” za ljude. Zbog izostalog uroda bukvice, medvjedi ove jeseni češće no inače zalaze u naselja.
Susret medvjedice s medvjedićima rizičan je zbog medvjedičinog poriva da zaštiti mlade – što je instinkt koji dijeli sa svim drugim živim bićima.
Informirana javnost ključ je humanog i sretnijeg suživota medvjeda i ljudi, a s ciljem pružanja potpune informacije potrebno je konzultirati sve uključene stranke: lokalno stanovništvo, lovce, druge korisnike tih prostora i stručnjake.
Što je LIFE DINALP BEAR?
Naziv projekta: Upravljanje i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama na razini populacije – LIFE DINALP BEAR.
Trajanje projekta: 1.7.2014-30.6.2019.
Koordinator projekta: Zavod za gozdove Slovenije.
Partneri u projektu: Univerza v Ljubljani i ERICo Velenje d.o.o. (Slovenija); Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska);
Provincia Autonoma di Trento – Servizio Foreste e Fauna, Progetto Lince Italia in Regione del Veneto – Unità di Progetto Caccia e Pesca (Italija) te Research Institute
of Wildlife Ecology, University of Veterinary Medicine, Beč (Austrija).
