Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s kolegama iz Njemačke i drugih europskih institucija, došli su do važnog otkrića koje bi moglo pomoći objasniti zašto se neki ljudi nakon srčanog udara oporavljaju znatno teže od drugih.
U središtu istraživanja našao se citomegalovirus (CMV), vrlo raširen virus iz porodice herpesvirusa koji nakon infekcije ostaje u organizmu cijeli život. Većina zdravih ljudi pritom nema simptome i često ni ne zna da je zaražena. Novo istraživanje pokazuje da takva latentna infekcija može ostaviti dugotrajan trag na imunološkom sustavu srca te pojačati upalu nakon infarkta.
Rezultati rada objavljeni su u uglednom znanstvenom časopisu Circulation Research, a istraživanje je nastalo na temeljima dugogodišnjeg rada riječkog Centra za proteomiku na citomegalovirusu. Među autorima rada su i riječki znanstvenici Marko Šustić, Maja Cokarić Brdovčak, Jelena Materljan Franki, Mijo Golemac, Berislav Lisnić, Stipan Jonjić i Ilija Brizić.
Virus ostaje tih, ali imunološki sustav ga pamti
Kada osoba doživi infarkt, dio srčanog mišića ostaje bez dovoljne količine krvi i kisika. Nakon ponovnog uspostavljanja protoka počinje proces cijeljenja u kojem važnu ulogu imaju imunološke stanice. Upala je pritom dio normalnog odgovora organizma, ali ako je presnažna ili traje predugo, može dodatno otežati oporavak.
Riječki i njemački znanstvenici pokušali su utvrditi mijenja li prethodna infekcija CMV-om način na koji srce reagira na takvu ozljedu. U pokusima na miševima usporedili su prethodno zaražene životinje s onima koje nisu bile zaražene, a zatim su nakon eksperimentalno izazvanog infarkta pratili funkciju srca i imunološki odgovor.
Pokazalo se da su kod prethodno zaraženih životinja u srcu ostale dugotrajne promjene u imunološkim stanicama. Nakon infarkta kod njih je zabilježena snažnija upala, veći broj CD8 T-stanica u srčanom tkivu i slabija srčana funkcija. Drugim riječima, virus koji je organizam već držao pod kontrolom promijenio je okruženje u kojem se srce kasnije pokušavalo oporaviti od teške ozljede.
Posebno su važne memorijske CD8 T-stanice, obrambene stanice koje pamte prethodne infekcije i spremne su brzo reagirati kada ponovno naiđu na poznatog uzročnika. Istraživanje upućuje na to da dugotrajna prisutnost imunološkog odgovora na CMV može imati posljedice i mnogo kasnije.
Znanstvenici su zatim tražili sličan trag kod ljudi. Analizirali su imunološke pokazatelje i oporavak srčane funkcije nakon infarkta te u ljudskom srčanom tkivu pronašli T-stanice koje prepoznaju dijelove citomegalovirusa. Kod pacijenata je snažniji imunološki odgovor na CMV bio povezan sa slabijim oporavkom srca.
Veza između CMV-a i kardiovaskularnih bolesti proučava se već godinama, no novo istraživanje važno je jer nudi mogući biološki mehanizam koji bi mogao objasniti ranije zabilježene povezanosti. Autori ističu da nalazi iz eksperimentalnog modela pokazuju kako latentna infekcija može pogoršati upalu i promjene srčanog tkiva nakon infarkta.
Zanimljiva je i priča o tome kako je istraživanje nastalo. Projekt je pokrenut u Rijeci, a tijekom rada riječki znanstvenici otkrili su da se gotovo istim pitanjem bavi i skupina istraživača u Würzburgu. Umjesto utrke za što bržom objavom rezultata, dvije skupine odlučile su udružiti znanje i resurse. Riječka ekspertiza u području virusne imunologije spojena je s iskustvom njemačkih kolega u imunologiji srca, a suradnja se nastavlja.
Otkriće pritom ne znači da bi ljudi trebali krenuti na testiranje na citomegalovirus niti da trenutno postoji nova terapija za pacijente nakon infarkta. Riječ je o otkriću mehanizma koji bi u budućnosti mogao pomoći liječnicima da bolje razumiju zašto se neki pacijenti nakon naizgled sličnog srčanog udara oporavljaju slabije od drugih.
Istraživanja se nastavljaju i u Rijeci. Centar za proteomiku Medicinskog fakulteta već provodi projekte posvećene CMV-u i njegovu utjecaju na organizam, dok Marko Šustić vodi projekt „Utjecaj upale na kardiovaskularni sustav“. Sljedeći koraci trebali bi pokazati mogu li se nova saznanja jednog dana iskoristiti za preciznije predviđanje oporavka ili razvoj ciljanog liječenja, doznaje Index.
