Rijeka, Varaždin, Istra i Virovitičko-podravska županija pozitivni su primjeri u borbi protiv koronavirusa u Europi, naveo je Europski odbor regija u godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak
Europski odbor regija, tijelo koje od 1994. godine predstavlja regionalne i lokalne vlasti u EU-u, u izvješću pod nazivom “Godišnji lokalni i regionalni barometar”, bavio se utjecajem pandemije koronavirusa na zdravlje i gospodarstvo.
Kao primjer dobre prakse naveo je grad Rijeku koja je uvela izuzeće od plaćanja zakupnine gradskih poslovnih prostora i od plaćanja komunalne naknade za poduzeća i porezne obveznike koji su bili prisiljeni obustaviti rad. Onima kojima je bilo dopušteno poslovanje, Rijeka je ponudila popuste i izuzeća ovisno o padu prometa koji su zabilježili.
Povrh toga, grad je odgodio naplatu usluge odvoza otpada i rok za podnošenje prijave poreza na kuću za odmor. Nakon odluke hrvatske vlade o odgodi plaćanja poreza na dohodak odgođeno je i plaćanje prireza, koji je velik izvor prihoda lokalnih vlasti.
Rijeka i Crveni križ usto su organizirali dostavu hrane i lijekova starijim i bolesnim građanima, a brojni pojedinci, nevladine organizacije i poduzeća donirali su zaštitne maske, vizire i novac za pomoć građanima i institucijama. Istovremeno je Virovitičko-podravska županija subvencionirala troškove zakupa najmoprimcima u poduzetničkim inkubatorima u županiji, javila je Hina.
U Istri obrazovni sustav pomaže zdravstvenom sektoru. Učenici osnovnih i srednjih škola u Istarskoj županiji, zajedno s njihovim nastavnicima, ravnateljima i drugim školskim osobljem, pomogli su u proizvodnji zaštitnih vizira za medicinsko osoblje koristeći 3D pisače koji su na raspolaganju školama. Grad Varaždin izdvojio je resurse i organizirao velik broj mladih volontera za dostavu hrane i lijekova, dajući prednost najranjivijim skupinama stanovništva. Tako organizirani mladi aktivno su sudjelovali i u informiranju lokalnih prodavača, trgovaca i poduzeća o pravilima o držanju sigurne udaljenosti, dezinfekciji i higijenskim mjerama za sprečavanje širenja virusa, a dijelili su i besplatne maske i rukavice građanima kojima je potrebna zaštitna oprema.
Europski odbor regija ima 329 članova od kojih je 9 iz Hrvatske, te on savjetuje Europsku komisiju i Europski parlament o područjima politika koje utječu na regije i gradove. Voditelj izaslanstva je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije. Izvješće je objavljeno u ponedjeljak prilikom otvaranja Europskog tjedna regija i gradova, najveće godišnje konferencije posvećene smanjivanju razlika između bogatih i siromašnih dijelova Europske unije.
Sredinom rujna u EU-u je zabilježeno više od 2,2 milijuna zaraženih i više od 142.000 smrtnih slučajeva povezanih s COVID-om 19. Razvoj pandemije znatno se razlikovao u raznim državama članicama EU-a. Na podnacionalnoj razini u Europi u posljednjih 14 dana (stanje na dan 10. rujna) najveći broj potvrđenih slučajeva prijavile su sve regije u Španjolskoj (osim Asturije), Île-de-France, Provansa-Alpe-Azurna obala i Korzika u Francuskoj, južne županije u Hrvatskoj te neke istočne regije u Rumunjskoj i okrug Ida-Virumaa u Estoniji. Hrvatska ima 14,7 kreveta na 100.000 stanovnika u odjelima intenzivne njege. Portugal ima najmanji kapacitet s 4,2 kreveta, a Njemačka najveći s 29,2 kreveta.
Negativne posljedica COVID-a 19 razlikuju se od područja do područja. Najteže su pogođene regije Andaluzija, Kastilja i Leon, Madrid i Valencija u Španjolskoj, regija Île-de-France u Francuskoj, većina talijanskih regija, obalne regije Hrvatske, istočna Bugarska te regije Središnja Makedonija i Kreta u Grčkoj. Time je potvrđeno da regije koje su tijekom pandemije zabilježile najveći broj oboljelih i umrlih osoba nisu nužno najteže pogođene u ekonomskom smislu. Kriza uzrokovana COVID-om 19 posebno je teško pogodila gospodarstva koja imaju razvijen turistički sektor.
Prema rezultatima istraživanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) iznesenima na zajedničkom internetskom seminaru Europskog odbora regija i OECD-a, učinak na turistička područja također nije ujednačen. Područja u Portugalu, Hrvatskoj, Grčkoj i Austriji te gradovi kao što su Pariz ili Milano ovise o turistima iz EU-a i iz trećih zemalja. U tim će područjima posljedice krize biti veće i duže će se osjećati nego u regijama koje se oslanjaju na domaći turizam, kao što je slučaj u Francuskoj. (Danas.hr/Net.hr)
