Mraz, tuča pa i obilne kiše desetkovale su nasade trešanja. Berbe uroda koji je preživio surove vremenske uvjete traju, ali eto i novog problema. Nema berača ni za trešnje ni za jagode.
Berba započinje sutra, no koliko će potrajati, ovisi isključivo o beračima. “Trebala bi doći dvojica iz Otočca – ako se pojave. A ako ne dođu, nećemo uspjeti obaviti planirano, mnogo toga će propasti jer nećemo stići sve pobrati”, kaže Zlatan Kljaković Gašpić, predsjednik Udruge ZG trešnja.
Nije im to prvi put da izostanu. Iako im je ponudio osam eura po satu i sve unaprijed dogovorio, berači se jednostavno nisu pojavili sljedeći dan. U obližnjoj županiji, kod voćara Željka Ledinskog iz okolice Bjelovara, berba je u tijeku. Berača je, kaže, tek nekoliko – mogu se nabrojati na prste jedne ruke. “Olakotna okolnost je što je ove godine prinos znatno manji. Trenutno smo na 30 do 40 posto uobičajene proizvodnje”, dodaje Ledinski.
Među beračima i strani radnici
Za ovogodišnji manji urod kriva je travanjska studen. Ipak, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, radne snage u sektoru ne bi smjelo nedostajati. U travnju su, primjerice, bile oglašene 277 pozicije u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu.
Kada se pogleda detaljnije, za posao berača poljoprivrednih proizvoda tražile su se dvije osobe, za ratarskog radnika devet, a za poljoprivrednog radnika njih 12.
U isto vrijeme, u evidenciji nezaposlenih nalazilo se 167 osoba s kvalifikacijom berača, 66 ratarskih radnika i čak 787 poljoprivrednih radnika. Istovremeno, prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, u travnju je u tom sektoru bilo zaposleno 3796 stranih radnika. Dvojica Indijaca već su godinama kod Željka u Bjelovaru i planiraju tu ostati. “Ma, nije teško”, kaže jedan od njih.
Međutim, dovesti strane radnike za sezonske poslove iznimno je teško. “Za samu dozvolu potrebno je pet do šest mjeseci. A realno, proći pet tisuća kilometara da bi netko radio tri mjeseca – to je teško izvedivo. Moramo se jednostavno prilagoditi tržištu kakvo je”, zaključuje Ledinski.
Samobranje kao rješenje
S tim stavom slažu se i u Ministarstvu poljoprivrede. U svom odgovoru navode kako se predlaže zapošljavanje sezonskih radnika iz trećih zemalja na razdoblje do 90 dana godišnje, bez potrebe za provođenjem testa tržišta rada i bez obaveze pribavljanja mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o strancima.
Dok neki i dalje muku muče s papirologijom i dobivanjem dozvola za radnu snagu, drugi su uspjeli pronaći alternativu.
“Prije 15 godina počeli smo s organizacijom samoberbe jagoda. Jednostavno nije bilo dovoljno radnika. Ljudi vole doći, boraviti u prirodi i sami si ubrati jagode. Zapravo im je draže ovako”, objašnjava Zora Kovačević, uzgajivačica jagoda iz Soblinca.
Ipak, njihova prednost je blizina Zagrebu, odakle dolazi većina posjetitelja, pa takav model ne može funkcionirati za sve proizvođače. Ostali se i dalje nadaju da će se naći neko održivo rješenje, jer u državi koja ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe – gubitak uroda jednostavno nije opcija, prenosi Danas.hr.
