U jagodama, i to domaćim već smo uživali. A sada stižu i mnogima omiljene trešnje. I one su uranile zbog visokih temperatura, a s njima i neke, piše Net.hr.
Na Velebitu snijeg i burna kapa od oblaka, a u Grguricama pod Velebitom trešnje spremne za branje i nekoliko tjedana prije nego je uobičajeno. Naglo zahlađenje ipak nije bilo kobno za većinu nasada u zadarskom zaleđu.
“Naše trešnje će za tjedan-dva dana biti gotove..Sad se vratilo od 15- 19 dnevno, noćne su negdje 6-7. Sve je dobro, samo da nema slane. I zato kažem da smo mi zadovoljni. Nije sve tako crno kako smo mislili da će biti”, rekao je Eugen Novaković iz Posedarja.
Uranile su s plodovima i druge voćke. Domaće smokve petrovke, koje inače dozrijevaju oko Sv. Petra ili krajem lipnja, već za nekih tri tjedna će biti spremne za berbu
Eugen, koji u Posedarju ima i 800 maslina, smatra da su i one izbjegle opasnost od proljetne hladnoće. Svakodnevno obilazi svoje ekološke nasade. Najveći posao čeka ga s košnjom nabujale trave.
“Kad napravite sve što treba, a najbitnije su škare, obrezivanje, kad to napravite, one ipak daju. Kažem vam, one su sada za tjedan-dva dana spremne za cvjetanje ili resanje”, objasnio je Novaković.
Sve je krenulo ranije i u Vukšiću. Zoran svoj vinograd, masline i bademe smatra tvornicom na otvorenom, pa uvijek računa i na gubitke. Prije nekoliko dana led mu je odnio plod s barem četvrtine stabala badema.
“Ovo su male još bebe bile i ona slana koja je bila prije 8-10 dana ona je svoje napravila. Znači, on nije mogao oduprijeti se”, rekao je Zoran Nakić.
One sorte koje su ranije procvjetale, dobile su čvrstinu, postale otpornije i već sada imaju potpuno razvijen plod.
Za nekih četiri do pet tjedana on je ranije izašao. Znači, badem se uvik brao krajem osmog mjeseca. Mislim da ćemo ga ove godine brati prije Velike Gospe
“Iskusni agronom i voćarima i povrtlarima preporučuje preventivno osnaživanje biljaka biostimulatorima i pojedinačno praćenje bez obzira na poljoprivredni kalendar”, objašnjava Zoran.
“Biostimulatori su prirodni proizvodi, znači na bazi aminokiselina, fitokinina, auksina i ostalih tvari koje imamo u biljci, ali su u većoj količini i oni djeluju na stres biljke. Znači, ono što brani biljku u prirodi u malim količinama, mi povećavamo i na taj način štitimo biljke”, rekao je agronom Marijan Tomac.
U ovoj fazi ploda voćke mogu podnijeti i temperaturu i do -2, ali noćni mraz i jutarnja slana mogu još uvijek nanijeti štete na vinogradima koji su se nekada počinjali plijeviti sredinom svibnja, a sada je i to obavljeno mjesec dana ranije, piše Net.hr.
