Unatoč rastu dobiti poduzeća, radnici u privatnom sektoru i dalje su suočeni s niskim primanjima, upozoravaju Nezavisni hrvatski sindikati. Prema njihovim podacima, plaće u poduzetništvu rastu tri puta sporije od dobiti kompanija, što dodatno produbljuje nejednakosti u raspodjeli prihoda.
Gospodarska savjetnica NHS-a Izabela-Delfa Mišić istaknula je kako je rad u Hrvatskoj sustavno podcijenjen, a radnici u bogatim multinacionalnim kompanijama često primaju iznenađujuće niske plaće, dok se golema dobit preusmjerava prema stranim vlasnicima.
Podaci Fine pokazuju da je medijalna plaća u studenom 2024. iznosila 1162 eura neto, dok je minimalna plaća bila oko 677 eura. To znači da čak 850.000 zaposlenih prima između te dvije brojke, a dvije trećine radnika ima primanja ispod državnog prosjeka od 1366 eura.
Posebno zabrinjava situacija u telekomunikacijskom sektoru, gdje su plaće rasle znatno sporije od prosjeka. Iako su bruto plaće u Hrvatskoj od 2022. porasle 33,5 posto, u telekom industriji, koja zapošljava 9500 radnika, rast je iznosio tek 14,1 posto, upozorio je Viktor Vanek iz Hrvatskog sindikata telekomunikacija.
Bankarski sektor također ne prati rast plaća u ostatku gospodarstva. Sindikat bankarskih i financijskih djelatnika izračunao je da je tijekom 2024. barem petina radnika u tom sektoru radila za osnovnu plaću do 1000 eura, dok je više od polovice zaposlenih imalo primanja ispod državnog prosjeka.
Davor Tomić iz sindikata bankarskih djelatnika naglašava da bi banke mogle značajno poboljšati primanja svojih zaposlenika uz minimalan trošak – povećanje plaća za 500 eura bruto dovelo bi najmanje plaće do prosjeka, a banke bi to koštalo samo 6,5 posto godišnje dobiti.
Sindikati su kritizirali i INA-u, koja za plaće radnika izdvaja svega dva posto ukupnih operativnih troškova, dok se istovremeno ulaže u tehnologiju i infrastrukturu, ali ne i u zaposlenike, istaknula je Jasna Pipunić, predsjednica Sindikata gospodarstva.
Ministarstvo rada naglašava kako je uloga vlade osigurati ekonomsko-socijalni minimum kroz institut minimalne plaće, koja je u zadnja dva mandata povećana za 134 posto. No sindikati traže konkretnije mjere i ubrzano donošenje Akcijskog plana za promicanje kolektivnog pregovaranja te uspostavu e-registra kolektivnih ugovora. Također inzistiraju na većoj transparentnosti plaća i obvezi statističkog izvještavanja o odnosu primanja radnika i menadžmenta.
