BROJKE NE LAŽU

Sramota hrvatske realnosti; Naše mirovine među najnižima su u EU

Foto: RTL

Prosječna starosna mirovina u Europskoj uniji triput je veća od hrvatske starosne mirovine koja je među najslabijima u EU-u

Sada kada sa sigurnošću znamo koliko će Hrvati trebati izdvojiti kuna za jedan euro, možemo izračunati koliko će iznositi pojedine mirovine, prenose RTL Vijesti.

Prema službenim podacima HZMO-a za svibanj 2022., prosječna neto mirovina iznosi 2.706,50 kuna, što je preračunato u našu buduću valutu 359 eura.

Prosječna neto mirovina za svibanj 2022. bez međunarodnih ugovora, iznosi 3.048,46kuna, odnosno malo više od 404 eura. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata prosječno dobivaju mirovinu od 6.131,47 kuna, što je u eurima skoro 814 eura.

Kako onda stojimo u odnosu na ostale članice EU? E pa: pet prosječnih hrvatskih mirovina stane u jednu austrijsku. Tako stojimo.

VIDEO DANA:

Prosječna starosna mirovina u Europskoj uniji triput je veća od hrvatske starosne mirovine koja je među najslabijima u EU-u. Prema podacima o prosječnim starosnim mirovinama za 2018. godinu koje je objavio Eurostat, prosječna mirovina u EU-u iznosi 1194 eura.

Prema Eurostatovim dostupnim podacima, hrvatska prosječna starosna mirovina od 355 eura prije četiri godine bila je na 23. mjestu u Uniji, a slabije od naše zemlje su bile Rumunjska, Litva, Letonija i Bugarska. Eurostat je mirovine izmjerio i standardom kupovne moći (SKM) i u toj umjetnoj valuti, koja eliminira razlike u cijenama među zemljama i omogućuje bolju usporedbu ekonomskim pokazatelja, Hrvatska stoji za jedno mjesto lošije, jer manje mirovine imaju samo Bugarska, Litva i Letonija, piše Slobodna Dalmacija.

Hrvatska prosječna starosna mirovina iznosi 556 SKM, a prosječna EU starosna mirovina 1233 SKM, najslabija je bugarska s 371 SKM, dok rumunjske prosječne starosne mirovine iznose 590 SKM, vrijede više od hrvatskih starosnih mirovina iako su nominalno lošije.

Hrvatskim umirovljenicima s eurom će biti kao s kunom. S eurima će im biti još lakše jer neće trebati novčanice, moći će ponijeti par kovanica od dva tri eura i to je ono što će smjeti dnevno potrošiti.

Premijer Andrej Plenković na nedavnom je predstavljanju promjena u mirovinskom sustavu kazao kako su prosječne mirovine od listopada 2016. do danas povećane 20,15 posto zbog posljedica brojnih mjera iz mirovinske reforme koje su doprinijele unapređenju položaja umirovljenika.

Istaknuvši da Vlada poduzima sve kako bi umirovljenicima osigurala dostojanstvenu starost. Rekao je da je ključan prioritet Vlade osigurati socijalnu sigurnost svima, osobito sugrađanima starije dobi.

Premijer nije spominjao inflaciju niti kako se mirovinama može živjeti, nije govorio o tome da je ukupni broj umirovljenika malo pao, i da je znatno porastao broj onih s najnižim mirovinama. Najnižu mirovinu krajem 2016. godine primalo je 228.990 umirovljenika u iznosu od 1451 kunu, danas najnižu mirovinu od 1835 kuna prima 277.283 umirovljenika. Porasle su najniže mirovine, ali je za 21 posto porastao i broj umirovljenika koji ih primaju.

Prosječna mirovina od 2706 kuna od prosinca 2016. do danas narasla je 451 kunu, bez međunarodnih ugovora 540 kuna. U pet i pol godina svakog mjeseca te su se mirovine povećale za osam ili deset kuna, ako se isključe međunarodni ugovori. Posljednji podaci o inflaciji su za lipanj, kada je stopa inflacije iznosila 12,1 posto za koliko su sve cijene skočile u odnosu na isti lanjski mjesec, dok su nominalno mirovine porasle 4,8 posto u tom razdoblju.

I bez inflacije s prosječnim mirovinama se uz teške muke sastavljalo kraj s krajem, a s inflacijom umirovljenici prkose svim zakonima logike i uspijevaju preživjeti.

Lani je za jednočlano kućanstvo mjesečni prag rizika od siromaštva bio 3038 kuna, a statistika kaže da najviše stope rizika od siromaštva po tipu kućanstva od 55 posto imaju jednočlana kućanstva, koje čine osobe od 65 ili više godina.

Starosne mirovine u eurima (Eurostat):

Prosjek EU: 1194

Luksemburg: 2342

Danska: 2081

Irska: 1856

Austrija: 1824

Nizozemska: 1746

Švedska: 1674

Belgija: 1638

Finska: 1597

Italija: 1487

Francuska: 1458

Španjolska: 1321

Njemačka: 1266

Grčka: 962

Cipar: 961

Portugal: 819

Malta: 808

Slovenija: 613

Poljska: 484

Češka: 477

Estonija: 456

Slovačka: 421

Mađarska: 369

Hrvatska 355

Letonija: 340

Litva: 304

Rumunjska: 284

Bugarska: 171

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views