Deseci tisuća ljudi u ponedjeljak su na državnom sprovodu slavili lik i nedjelo Ratka Mladića. Mediji se opraštaju od “heroja koji je spasio narod”. Nestvarno je bilo promatrati sve iz Zagreba.
Javljajući se uživo iz Beograda za RTL Direkt, Mlinarić je izvijestila da nije bilo masovnog okupljanja građana koji bi se javno usprotivili državnom ispraćaju ratnog zločinca. To se razlikovalo od ranijih situacija kada su se u Beogradu organizirali prosvjedi zbog drugih društvenih pitanja.
“Nismo vidjeli to okupljanje građana, kao što smo vidjeli oko nekih drugih tema”, izvijestila je Mlinarić, dodajući kako se “kritika na ovakav odnos vlasti prema ratnom zločincu Ratku Mladiću svela na nevladine udruge”.
Iz političkog vrha jedinu otvorenu osudu uputio je ministar iz bošnjačke manjinske stranke, ocijenivši takav ispraćaj “apsolutno neprihvatljivim”. Njegova je reakcija, međutim, ostala bez šire političke potpore i značajnijeg odjeka u javnosti.
Analitičari i novinari s kojima je Mlinarić razgovarala situaciju su opisali kao “spiralu šutnje”. Riječ je o pojavi u kojoj većina građana svjesno odlučuje ne izjašnjavati se kako bi izbjegla sukobe oko pitanja koja društvo duboko dijele.
Zašto studenti šute?
Posebnu pozornost privukla je šutnja među studentima, koji su kroz povijest Srbije često imali važnu ulogu u pokretanju društvenih promjena i bili među najglasnijim kritičarima vlasti. Ovaj put njihov se glas nije čuo. Mlinarić je, razgovarajući s analitičarima i novinarima u Beogradu, izdvojila dva moguća objašnjenja za takvu reakciju.
Prema prvom tumačenju, studenti su odlučili izbjeći temu koja je izrazito polarizirajuća. Svjesni mogućnosti da bi ih javno izjašnjavanje moglo uvući u snažne sukobe i izložiti osudama, odlučili su ostati po strani. Takvo ponašanje uklapa se u širi fenomen “spirale šutnje”, u kojem se pojedinci povlače iz javnih rasprava kako bi izbjegli moguće posljedice.
Drugo objašnjenje govori o dubljim promjenama unutar samih studentskih organizacija.
“Drugi pak smatraju da su njihovi posljednji potezi otišli poprilično udesno i da oko ove teme nisu mogli naći konsenzus”, prenosi Mlinarić. Prema toj teoriji, studentske organizacije nisu uspjele postići zajednički stav o tome kako se odnositi prema Mladiću, pa je kao rezultat uslijedila potpuna šutnja.
Sve se to događa u politički osjetljivom trenutku, kada se očekuje odluka predsjednika Aleksandra Vučića o raspisivanju izbora. U takvim okolnostima politički akteri, ali i različite društvene skupine, oprezno procjenjuju svaki svoj potez, piše Danas.hr.
