Školovanje tehničara za ugostiteljstvo trajat će 4 godine, a za pomoćne ugostitelje tri. Da će interes biti velik smatraju i nastavnici i sadašnji učenici. Nove programe eksperimentalno uvodi još šest srednjih škola, većinom je riječ o zanimanjima iz područja ugostiteljstva i turizma
Konobari, kuhari, trgovci. Od jeseni pridružit će ima se tehničari za ugostiteljstvo i pomoćni ugostitelji. Dva su to nova zanimanja koja uz postojećih sedam uvodi Srednja škola Zabok.
“To je posao od prijema gosta na recepciji, od vođenja poslova domaćinstva, kuhinje, restorana. To je razina menadžmenta u hotelu koju će ta osoba pokrivati i organizirati posao ostalima kako bi to bilo besprijekorno od dolaska do odlaska gosta”, govori Ivan Petek, nastavnik u Srednjoj školi Zabok.
Školovanje tehničara za ugostiteljstvo trajat će 4 godine, a za pomoćne ugostitelje tri. Da će interes biti velik smatraju i nastavnici i sadašnji učenici.
“Da sad ponovno upisujem prvi razred sigurno bi upisala zanimanje tehničara u ugostiteljstvu jer je potražnja velika i u Hrvatskoj, a sigurno i u svijetu”, kaže Josipa Očić, učenica Srednje škole Zabok.
Nove programe eksperimentalno uvodi još šest srednjih škola, većinom je riječ o zanimanjima iz područja ugostiteljstva i turizma. Uz to 31 škola dobila je dozvolu da od jeseni provodi programe za zanimanja koja do sada nije provodila. Odgovor je to na zahtjeve tržišta.
“Sve naše aktivnosti su usmjerene k tome da učenici biraju strukovno obrazovanje kao svoj prvi izbor i da stvarno ostaju na tržištu rada jer nam stvarno nedostaje novih kvalificiranih radnika”, govori Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Kada je riječ o strukovnim školama, ove školske godine najveći broj učenika odabrao je zanimanje ekonomist, slijede tehničari za računalstvo te medicinske sestre ili tehničari. Najmanji broj učenika odabrao je zanimanje limara, dimnjačara i krovopokrivača.
“Svjedoci smo ugostiteljstva, nedostaje nam radnika u graditeljstvu, ne možemo isproducirati dovoljan broj ni na području programiranja, u zdravstvu, tako da puno toga nam manjka”, govori Anđelić.
Nešto više od 25 posto učenika ove školske godine upisalo je gimnaziju. Cilj ministarstva obrazovanja je tu brojku povećati.
“Mi smo zemlja koja u Europskoj uniji ima najveći postotak učenika upisanih u strukovne škole. Drugi razlog je taj što ti učenici ne idu na tržište rada, nego upisuju fakultete. S obzirom na to da nisu imali isti program kao i gimnazijski njima je teže i puno je veći drop out takvih učenika”, govori Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja.
Proces upisa u srednje škole je počeo, krajem mjeseca učenici će odabirati one koje žele upisati, a konačni rezultati bit će poznati 10. srpnja, prenosi Danas.hr.
