Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje krenuo je u rat protiv lažnih bolovanja. Iako je većina poštena s razlozima izostanka s posla, neki su bolest izmislili zbog, recimo, putovanja. Donosimo reakcije liječnika, poslodavaca i radnika
Josip Koledić (62) iz Čiste Mlake, strojar s čak 43 godine iskustva, još uvijek je radno aktivan. Unatoč zdravstvenim poteškoćama, redovito odlazi po terapiju – i to za vrijeme radnog vremena, uz odobrenje svog poslodavca.
“Moram brzo po lijekove, cijelo jutro zovem, nema interneta pa sam odlučio otići odmah”, rekao je Josip. Na pitanje je li mu poslodavac dopustio odlazak, odgovara: “Je, puste me.” Ima li njegov šef razumijevanja? “Ima, mora imati. Ako ne, idem ja sam.” I dok njegov nadređeni ima razumijevanja, njegovo zdravlje nažalost nema.
“Imam srčanih problema, idem na terapije”, kaže Josip. Kakav je njegov poslodavac? “Znaju sve o mojoj situaciji, imam redovite liječničke preglede.” Jesu li ga ikada provjeravali? “Ne, nikad. Nisam nikad ništa skrivao. Ne idem na bolovanje ako baš ne moram.”
Ima i onih koji koriste bolovanje više nego što je potrebno. Josip nije jedini – slučajeva poput njegova ima puno. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je prošle godine proveo više od 23.500 kontrola bolovanja, a otkriveno je preko 6.000 nepravilnosti. To znači da je svako četvrto bolovanje bilo zatvoreno zbog nepravilnosti.
“I to je ipak manje nego ranijih godina, kad je zatvarano čak trećina bolovanja. Dakle, primjećuje se pozitivan trend”, objasnio je Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a. Napomenuo je da zatvorena bolovanja nisu nužno bila neosnovana, već su najčešće jednostavno predugo trajala.
“Neki radnici jednostavno nisu htjeli natrag na posao”, dodaje. To, prema mišljenju Hrvatske udruge poslodavaca, pokazuje kako je hrvatski sustav bolovanja prilično popustljiv – barem dok trošak ide na teret poslodavca.
“Zato smatramo da je vrijeme za promjene koje će ograničiti tu velikodušnost kada bolovanje financira poslodavac”, poručio je Dario Ćorić, pravni savjetnik HUP-a.
Nije dobio godišnji pa uzeo bolovanje
Bilo je i slučajeva u kojima su radnici prijavili bolovanje, a umjesto da miruju kod kuće – otišli su na skijanje. Kad su kontrolori stigli na adresu, sve im je odmah bilo jasno.
„Jedan naš osiguranik zatražio je godišnji odmor, ali ga nije dobio. Umjesto toga, otvorio je bolovanje i otputovao. Lako se moglo utvrditi da nije boravio u mjestu u kojem je trebao biti kao bolesnik. Iz liječničke dokumentacije bilo je vidljivo da nije bilo stvarnog razloga za otvaranje bolovanja“, izjavio je Nenad Korkut iz HZZO-a.
Prema podacima HZZO-a, prošle je godine zaprimljeno više od 2.500 pritužbi na liječnike, uglavnom zato što ih pacijenti nisu mogli kontaktirati. „Postat ćemo još manje dostupni. Nije stvar u nama, već u sustavu. Nudili smo rješenja i prijedloge. No, ne možete namazati putar na kruh ako ga jednostavno nema. Već sada imamo pola milijuna ljudi bez svog obiteljskog liječnika“, poručila je Magdalena Šobar, liječnica opće prakse.
Zbog nedavnih izmjena zakona, poslodavci radnicima na bolovanju mogu poslati kontrolu samo ako imaju konkretan razlog za sumnju na zlouporabu. Zbog toga su prošle godine poslodavci provodili čak 40 posto manje nadzora nego godinu ranije, prenosi Danas.hr.
