Njemačka i dalje ostaje jedna od glavnih europskih destinacija za strane državljane, a najnoviji podaci Središnjeg registra stranaca (AZR) pokazuju da u toj zemlji trenutačno živi više od 14 milijuna stranaca. Među njima je i više od 414 tisuća državljana Hrvatske, što Hrvate svrstava među deset najbrojnijih stranih zajednica u Njemačkoj.
Prema službenoj statistici, u Njemačkoj je registrirano 14.077.867 osoba bez njemačkog državljanstva, što čini oko 16,8 posto ukupnog stanovništva od približno 83,6 milijuna ljudi, navodi njemački Focus.
Tko su najbrojniji stranci u Njemačkoj?
Iako su državljani Turske desetljećima najbrojnija strana skupina, njihova se prednost postupno smanjuje. Trenutačno ih je 1.522.681, no vrlo blizu su im Ukrajinci, kojih u Njemačkoj danas živi 1.402.245.
Usporedbe radi, prije početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. u Njemačkoj je bilo svega oko 135 tisuća Ukrajinaca, što jasno pokazuje koliko su se demografske prilike promijenile u kratkom razdoblju.
Koliko je Hrvata u Njemačkoj?
Prema podacima AZR-a, 414.555 osoba hrvatskog porijekla trenutačno živi u Njemačkoj. Time se Hrvati nalaze na devetom mjestu po brojnosti među stranim državljanima.
Ispred Hrvatske su Bugarska (422.787), Afganistan (448.744), Italija (630.247), Poljska (842.789), Rumunjska (907.185), Sirija (940.401), Ukrajina (1.402.245) i Turska (1.522.681).
U skupinu zemalja iz kojih dolazi više od 150 tisuća stanovnika u Njemačkoj ulaze još Kosovo, Indija, Rusija, Srbija, Irak, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Španjolska, Austrija, Kina, Iran, Sjeverna Makedonija i Vijetnam.
Konkretno, iz Srbije u Njemačkoj živi 262.479 osoba, iz Bosne i Hercegovine 246.724, dok je iz Sjeverne Makedonije registrirano 161.044 državljana.
Trećina stanovnika ima migrantsku pozadinu
Broj stranih državljana samo je dio šire slike. Prema mikrocenzusu za 2024. godinu, čak 25,2 milijuna ljudi u Njemačkoj ima migrantsku pozadinu, što čini više od 30 posto ukupne populacije. U tu skupinu ubrajaju se i djeca stranaca rođena u Njemačkoj, naturalizirani državljani te kasni iseljenici iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza.
Istodobno, oko 230 tisuća stranaca formalno bi trebalo napustiti Njemačku. Većina njih ipak ostaje zahvaljujući privremenom statusu boravka, takozvanom Duldungu. Taj status trenutačno ima 190.360 osoba, dok ih je nešto manje od 40 tisuća bez ikakve pravne zaštite.
Među najvećim skupinama s privremenim statusom su državljani Turske, Afganistana i Sirije, pri čemu većina ima odgodu deportacije ili neki oblik privremene zaštite.
Statistika obuhvaća više od 200 država i teritorija, uključujući i oko 28.500 osoba bez državljanstva te gotovo 89 tisuća ljudi nepoznatog porijekla. Na samom dnu ljestvice nalaze se zemlje iz kojih u Njemačkoj živi tek nekoliko pojedinaca, poput Vatikana, Vanuatua, Svete Lucije ili Maršalovih Otoka, piše Poslovni dnevnik.
