Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u srpnju su nastavile rasti na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema prvoj procjeni, inflacija je u srpnju 2026. iznosila 3,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su cijene u usporedbi s lipnjem bile niže za 0,2 posto.
Najveći rast bilježe energija i usluge
Prema procjeni DZS-a, najveći godišnji rast zabilježen je u kategoriji energije, gdje su cijene više za 12,2 posto. Slijede usluge s rastom od 8,5 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za 0,5 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za 1,1 posto u odnosu na srpanj prošle godine.
Na mjesečnoj razini najveći pad zabilježen je upravo kod industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, čije su cijene niže za 3 posto. S druge strane, usluge su poskupjele za 1,5 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana te energije porasle za po 0,4 posto.
Harmonizirani indeks pokazuje nešto nižu godišnju inflaciju
DZS je objavio i prvu procjenu harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC), koji omogućuje usporedbu inflacije među državama Europske unije. Prema tom pokazatelju, cijene su u srpnju 2026. bile više za 3,6 posto u odnosu na srpanj prošle godine, dok su u odnosu na lipanj porasle za 0,6 posto.
Podaci o prvoj procjeni harmoniziranog indeksa za europodručje dostupni su na internetskim stranicama Eurostata, dok će konačni podaci za srpanj, prema klasifikaciji ECOICOP, biti objavljeni 14. kolovoza 2026.
Kako nastaje prva procjena inflacije?
Iz DZS-a pojašnjavaju da se prva procjena nacionalnog i harmoniziranog indeksa temelji na maloprodajnim cijenama prikupljenima do kraja referentnog mjeseca. U trenutku izrade procjene obrađeno je između 80 i 90 posto pristiglih podataka, dok se preostali podaci naknadno uključuju u konačni izračun.
Prva procjena tako predstavlja rani pokazatelj kretanja cijena, a konačni rezultati objavljuju se nakon obrade svih prikupljenih podataka.
Što pokazuju IPC i HIPC?
Indeks potrošačkih cijena (IPC) glavna je mjera inflacije u Hrvatskoj i prati promjene cijena dobara i usluga koje kupuju privatna kućanstva.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) temelji se na zajedničkoj europskoj metodologiji te omogućuje usporedbu inflacije među državama članicama Europske unije, europodručja, Europskog gospodarskog prostora i zemljama kandidatkinjama. Oba pokazatelja koriste istu reprezentativnu košaricu dobara i usluga, a razlikuju se u obuhvatu stanovništva jer HIPC uključuje i potrošnju institucionalnih kućanstava te nerezidenata na ekonomskom teritoriju države, piše Net.hr.
