Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO), koji je upućen u postupak e-Savjetovanja, donosi niz važnih izmjena u mirovinskom sustavu. Prema riječima ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića, cilj reforme je povećanje mirovina, smanjenje nejednakosti među umirovljenicima te poticanje duljeg ostanka na tržištu rada.
Jedna od ključnih novosti je uvođenje dodatne, tzv. 13. mirovine, koja će se isplaćivati jednom godišnje, a njezin iznos ovisit će o godinama mirovinskog staža. Prva isplata planirana je do kraja godine, a mjera se uvodi s ciljem nagrađivanja duljeg radnog vijeka.
Usklađivanje mirovina ubuduće će se vršiti po novoj formuli, i to prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena, u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg pokazatelja, što bi trebalo pozitivno utjecati na primanja svih umirovljenika.
Reformom je također predviđeno da roditelji, odnosno majke i očevi, za svako rođeno ili posvojeno dijete dobiju dodatnih 12 mjeseci radnog staža, što će povećati mirovinu za oko tri posto po djetetu. No, ovaj će dodatak vrijediti samo za novoumirovljene osobe, što je izazvalo nezadovoljstvo kod onih koji su u mirovinu otišli prije 2019. godine.
Povećavaju se i prava osoba u invalidskoj mirovini – podizanjem mirovinskog faktora s 0,8 na 0,9 njihova će se primanja povećati za prosječno 74 eura, a ovime bi trebalo biti obuhvaćeno više od 218.000 korisnika.
Najniža mirovina također će rasti – s dosadašnjih 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine (AVM). Što se tiče obiteljskih mirovina, briše se dosadašnje ograničenje koje je uvjetovalo priznavanje prava na obiteljsku mirovinu samo partnerima koji su u izvanbračnoj zajednici bili prije 28. ožujka 2008., što će omogućiti ravnopravniji pristup tim pravima.
Dodatne promjene odnose se i na penalizaciju prijevremene mirovine – ubuduće se neće penalizirati umirovljenje nakon 70. godine života, što će za oko 127.000 korisnika značiti prosječno povećanje mirovine za 57 eura. Ukida se i dosadašnji uvjet od minimalno 35 godina staža za bonifikaciju zbog duljeg ostanka u svijetu rada, čime bi mirovine porasle za prosječnih 40 eura.
Rad uz mirovinu, koji je već sada omogućen, predlaže se dodatno fleksibilizirati. Tako bi se umirovljenicima nakon 65. godine omogućio rad u punom radnom vremenu, uz isplatu polovice mirovine.
Ministar Piletić naglasio je kako je cilj svih ovih promjena povećati prosječnu mirovinu u Hrvatskoj na 800 eura do kraja mandata ove Vlade. Iako su predstavnici umirovljenika uglavnom pozdravili predložene mjere, ističu kako i dalje postoji prostor za poboljšanja. Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna poručila je da umirovljenici i dalje zahtijevaju stopostotno usklađivanje mirovina, dok je glavni tajnik Sindikata umirovljenika Igor Knežević zatražio da se u zakon jasno ugradi vrijednost jedne godine staža u odnosu na aktualnu vrijednost mirovine.
