MEGAUDAR DOLAZI

Stiže ogromno povećanje cijene plina; Stručnjak: ‘Građane treba pripremiti na ono što dolazi’

Foto. Pixsell

‘Samo u Hrvatskoj su od 2014. do 2019. godine rezerve prirodnog plina pale za oko 48 posto, što će biti teško dohvatljivo u narednom razdoblju’, ističe energetičar Igor Grozdanić

Ušli smo u izuzetno turbulentnu godinu koju će obilježiti (i već je obilježavaju) drastična poskupljenja energenata. Cijene naftnih derivata rastu iz tjedna u tjedan, najavljeno je poskupljenje električne energije, ali najviše bojazni zasad izaziva poskupljenje prirodnog plina na europskom tržištu. Nakon 1. travnja neminovno će rasti cijena plina i za kućanstva, a zabrinutost dodatno povećavaju priče o mogućim problemima s opskrbom plinom.

Kako je u ponedjeljak objavio Jutarnji list, opskrbljivači plinom u Hrvatskoj na koljenima su zbog enormnog rasta cijena na europskim burzama i prijete im gubici od skoro milijardu kuna. Izneseno je to u dopisu koji je sredinom prosinca Udruženje opskrbljivača i distributera plinom pri HGK poslalo Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. U dopisu se navodi kako bi cijene od 1. travnja mogle biti veće između 59 i 86 posto.

Globalni strah od rasta cijena energenata

Iz dopisa se da zaključiti da će mnogi opskrbljivači, a često su to komunalne tvrtke u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, teško preživjeti gubitke s obzirom na golemu razliku između regulirane cijene plina u Hrvatskoj i one tržišne. Time se, usred zime, dovodi u pitanje opskrba plinom krajnjih potrošača, a dodatni problem su i nikad manje zalihe plina. Sve u svemu, prilično crn scenarij zbog kojeg su opskrbljivači i distributeri zatražili od države da intervenira.

Koliko je energetska situacija kod nas i u svijetu dramatična, upitali smo Igora Grozdanića, energetičara i izvršnog direktor za energetiku tvrtke Turbomehanika. On ističe kako čitav svijet pomalo zahvaća ozbiljan strah zbog cijena i opskrbe energentima. Cijene nafte rastu, predviđa se porast preko 100 američkih dolara po barelu, a neke tehničke i burzovne analize predviđaju i rast preko 120 dolara i dosezanje magične cijene za energetsku i naftnu industriju od 125 dolara. Grozdanić napominje kako je ovih dana i cijena prirodnog plina narasla na 140 eura po megavatsatu, a da cijena megavatsata električne energije doseže 350 eura pa i više.

‘Zelena tranzicija kasni i vrlo je kaotična’

”U svjetskim razmjerima u 2021. godini odigrali su se i još se odigravaju izuzetno zanimljivi i izazovni procesi koje dolaze na naplatu jer nismo znali dovoljno cijeniti energiju, energente i lance energetskog sektora. Ovaj proces autor bi nazvao ”promjena cjelokupne društvene i energetske paradigme” koji je krenuo još početkom godine i nikako da utihne! On je pokazao izuzetnu važnu stvar: bez energije se ne može, a bez pravednog i ujednačenog valoriziranja svih vidova  (cijena) energije imat ćemo i dalje uspone i padove i društvenu ekonomsku pa i socijalnu nestabilnost”, kaže.

Grozdanić napominje kako postoji mnogo čimbenika rasta cijena energenata i da jedni povlače druge te da je većina njih povezana s nerazumijevanjem energetskog tržišta i vizije današnjeg energetskog sektora, industrije zaštite okoliša i održivosti.

”Ne prate se promjene koje je globalizacija donijela. Dobrobit uporabe obnovljivih izvora nije na vrijeme i do kraja iskorištena u energetskoj tranziciji jer se prirodni plin prerano za EU uvjete izbacuje iz uporabe. Drugim riječima, proces zelene tranzicije kasni i vrlo je kaotičan”, kaže.

‘Plina će do kraja ožujka biti dovoljno’

Što se tiče situacije u Hrvatskoj i dramatičnog apela Udruženja opskrbljivača i distributera plinom, Grozdanić smatra da je njihov dopis dobar i da apelira na ozbiljnost situacije.

”Nažalost, niti vjerojatno poskupljenje plina od 1. travnja po današnjim procjenama opskrbljivačima ne jamči rentabilno poslovanje zbog ogromne razlike u reguliranoj cijeni i trenutnoj nabavnoj cijeni plina na tržištu. Svi smo se nadali da će cijene pasti, međutim cijene su zasad još izuzetno visoke. One su trenutno iznad 100 eura/MWh. Prema procjeni Udruženja cijena za građane bi se kretala oko 43 do 44 eura/MWh od 1. travnja. Podsjećam da građani danas plaćaju oko 19 eura i to je povećanje od skoro dva do tri puta. S druge strane, cijene na europskim burzama su iznad 100 eura/MWh. Drugim riječima, poskupljenjem od 1. travnja neće biti zadovoljni ni građane, a posebno ne opskrbljivači koji su danas već ozbiljno ugroženi u svom poslovanju”, kaže Grozdanić.

Iako se govori da trenutne zalihe plina za ovu sezonu grijanja možda neće biti dovoljne, Grozdanić kaže da nestašica neće biti.

”Da decidirano umirim građane – neće biti problema do kraja ove sezone grijanja, i što se tiče cijena i samih količina. Plina će biti u dovoljnim količinama i cijena se neće mijenjati do kraja ožujka. Nakon toga će građani vjerojatno plaćati više cijene, ali to će biti napokon dovoljno vrednovane cijene jer ove ne odgovaraju današnjoj situaciji niti na tržištu niti dovoljno valoriziraju taj energent. Prirodni plin je odličan energent koji potrošačima daje potrebnu sigurnost i komoditet kod njegova korištenja”, ističe.

‘Obustava Sjevernog toka 2 nije jedini uzrok’

Postavlja se i pitanje uzroka drastičnog rasta cijene plina. Grozdanića smo pitali je li problem samo geopolitički, zbog obustavljenog puštanja plinovoda Sjeverni tok 2 s ruskim plinom za Europu. On, pak, kaže da je tomu više uzroka.

”Nabavna cijena prirodnoga plina na europskom tržištu porasla je od početka ove godine za više od 250 posto, ponajviše zbog za četvrtinu nižih zalihama prirodnog plina od petogodišnjeg prosjeka (koje nikako da se popune i neće do kraja ovog zimskog perioda), visokim cijenama emisija CO2 na europskome tržištu, rastu potrebe za plinom u Aziji, posebice za LNG-om, rusko europskim političkim zavrzlamama povezanim s puštanjem u rad Sjevernog toka 2. U tim zavrzlamama uočljivo  je da se u Europi nalazi jedan veliki i različiti splet kaotičnih interesa koji se ne može više skrivati i stavljati ”pod tepih”. Da se razumijemo Europska unija je priznala da je sama kriva za novonastalu situaciju. Ova tranzicija će biti duga i bolna”, upozorava energetičar Grozdanić.

Tomu dodaje još jedan razlog – premala ulaganja u nova nalazišta i obnavljanje rezervi plina.

”Ovo je neshvatljivo jer su, primjerice, samo u jednoj maloj Hrvatskoj od 2014. do 2019. po službenim podacima rezerve tog energenta pale za oko 48 posto, što će biti teško dohvatljivo u narednom razdoblju”, dodaje.

‘Plina će biti, samo je pitanje po kojoj cijeni’

Što se tiče dugoročne situacije s prirodnim plinom u Hrvatskoj, Grozdanić tvrdi da će se ona primiriti.

”Cijene plina će fluktuirati, ali sigurno se neće vraćati na rekordno niske cijene ispod 20 eura/MWh. Mnogi europski analitičari strahuju da bi se ovakve cijene mogle ponoviti i sljedeće zimske sezone. To je apsolutno moguće i na to bi trebalo pripremiti građane, a Vlada bi trebala imati spremne odgovore za zimski period 2022./23.”, ističe.

Doba jeftine energije je prošlo i ona će se, kaže Grozdanić ubuduće realno više cijeniti i plaćati.

”Građane moramo pripremati na tržišne uvjete. Industrija se, nažalost, na to već navikla. Moramo energiju napokon početi vrednovati i ne provoditi socijalnu politiku cijena energije preko cijelog energetskog sektora. Energetska tranzicija se ne usporava, ona nema alternativu. Obnovljivi izvori energije se šire i napreduju uz balansiranje s prirodnim plinom”, kazao je na kraju energetičar Igor Grozdanić.

Ministar energetike Tomislav Ćorić potvrđuje kako će ova godina donijeti korekciju, odnosno povećanje cijena, pravdajući se kako Hrvatska kao niti jedna druga članica EU-a to ne može izbjeći. “

Ćorić potvrđuje rast cijena

“Do travnja će doći do određene korekcije cijena. Vlada će iskoristiti sve svoje alate kako bi taj rast cijena energenata koje mi ne kontroliramo u potpunosti, bio što je moguće manji. Nije nevažno kako će se cijene plina i struje kretati u sljedeća dva i pol mjeseca, radi kalkulacija i procjena cijena za sljedeće razdoblje.

Ako se gleda 2021. godina, porast cijene plina bio bi značajan. Upravo zbog toga ćemo pričekati još neko vrijeme. Ove godine nas može dočekati smirenje stanja na plinskom tržištu, rješenja geostrateških pitanja na relaciji EU-Rusija i nekih drugih. Kontinuirano analiziramo situaciju i reagirat ćemo na vrijeme. Od 1. travnja 2022. godine učinit ćemo sve da spriječimo rast kakav su doživjele druge zemlje EU-a”, rekao je Ćorić gostujući u Mreži prvog Hrvatskog radija, a prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views