Majka kuna. Zamislite da se vrate mrki medvjed, velebitska degenija i tunj. Ili, opet “da mi kompa bude Mažuranić, frend Stjepan Radić, prijatelj Marulić, ko buraz Ante Starčević”. Više u video prilogu
Ako pitate ljude, većini se ideja sviđa. “Ja bih volio da se vrati kuna, jer sam se navikao, cijeli život sam u kunama i fali mi to baš. I cijene su uvijek bile bolje i sve”, kaže Nicolas, dok i Ana misli da je bilo bolje dok su bile kune: “Sve je bilo lakše i jednostavnije za plaćati. Ovako s eurom su za sve digli cijene skoro troduplo”.
Još prije ljeta RTL je napravio anketu koja je pokazala da je više ljudi za povratak nego protiv – 44 posto složilo se da nam opet treba kuna, 36 posto je htjelo da ostane euro. Petina nije bila ni za ni protiv ili nije odgovorila.
“Otkad nemamo kune nemam uopće znanja koliko trošim, iskreno. Mislim, to je bolje, ali opet bih kune natrag”, misli Maja iz Cetingrada. “To je hrvatska valuta i fali nam. Euro treba preračunavati, sve je skuplje i tako”, čest stav mnogih ponovila nam je i Ivana.
Pavić razbio mit
OK, tako misle građani, ekonomisti u ideji ne nalaze ništa dobro. “Euro je prihvaćen kao svjetska valuta i u tom kontekstu bi povratak natrag za hrvatsku ekonomiju imao snažne negativne posljedice”, vjeruje ekonomski analitičar Damir Novotny.
Kao prvo, da bi u dućanima i na tržnicama sve opet bilo jeftinije prvi je mit koji treba razbiti. “To je i populistički govoriti da će se sad sa zamjenom eura u kune cijela stvar poništiti i sve će biti super kao što je bilo prije. Mislim, ni prije nije bilo idealno, ali ovaj strahoviti rast cijena se dogodio zbog x faktora”, smatra prodajni savjetnik Emil Pavić.
Da, ali građani pamte što im je vlada govorila uoči uvođenja, na primjeru omiljenog im napitka. “To znači da bi vam se cijena jedne kave u prosjeku povećala za dvije lipe”, rekao je u veljači 2019. premijer Andrej Plenković, najavljujući ambiciju za ulazak u eurozonu. Dogodilo se da je cijena jedne kave skočila najmanje duplo.
A gdje bi bili danas da kuna nikad nije otišla? “Da nismo uveli euro, mi bismo bili sličniji Srbiji, BiH ili Mađarskoj, koje špekuliraju, imaju visoku inflaciju. A nakon ulaska u euro Hrvatska je doživjela nagli rast ekonomske aktivnosti”, podsjeća Damir Novotny.
Odgovor umjetne inteligencije
Pitali smo AI, i robot se slaže. Nova kuna bila bi, kaže, slabija od eura, uvoz bi poskupio, inflacija bi se ubrzala, cijene porasle, kupovna moć bi pala, izlazak iz eurozone izazvao bi nepovjerenje ulagača, jedino donekle pozitivno jest da bi strancima Hrvatska postala jeftinija, što znači da bi turizam i izvoz mogli profitirati, ali AI kaže da bi i to neutralizirale više cijene uvoza.
Osim što su ljudi mogli lakše izračunati koliko manje zarađuju od drugih Europljana, euro je donio još benefita. “Nama su pale kamatne stope, nama je porastao kreditni rejting zbog toga. Mi smo država s A kreditnim rejtingom, to se nikad u povijesti nije dogodilo. To treba respektirati, to je velika stvar, jer to znači da je rizik vraćanja dugova Hrvatske vrlo nizak i da nama kreditori vjeruju”, ističe Emil Pavić.
Dakle, za vraćanje kune ekonomskih razloga nema. Jedini koji će toj valuti uvijek dati prednost tako ostaju – numizmatičari. “Možemo reći s apsolutnom sigurnošću da je kuna superiorna u odnosu na euro. Što se tiče apoenske strukture, od čega su bile napravljene kovanice, samih motiva na kovanicama, pa hrvatskih i latinskih natpisa, mogu reći da je to jedno od najboljih numizmatičkih rješenja koja su se pojavila u Europi u 20. stoljeću”, naglašava stručnjak za numizmatiku Zlatko Viščević.
Ali, kuna ostaje povijest. Jer šanse da se umjesto eura opet vrati ona otprilike su jednake kao da Miro Bulj postane gradonačelnik Zagreba, piše Net.hr.
