SVI PRATE TRENDOVE

Stranci luduju za kućama na našoj obali! Stručnjak otkriva što slijedi

Potražnja za nekretninama posebno je porasla u pandemiji, jer su stranci otkrili Hrvatsku kao poželjnu i za ulaganja i za second home opciju

Poslovni dnevnik je u velikom pregledu stanja na hrvatskom trištu nekretnina otkrio što će značiti usporavanje provedbe planiranih projekata izgradnje.

Neizvjesnost koju sa sobom nosi kriza u Ukrajini i poremećaj u opskrbi energentima kumovali su usporavanju tržišta nekretnina u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe. Što se same Hrvatske tiče, zamjećuju se razlike po regijama, pa je tržište, pogotovo stambenih nekretnina u Zagrebu, trenutačno mnogo manje aktivno nego na obali, doznaje Poslovni dnevnik.

“Velike su potražnje nekretnina na obali, iako se tu najviše radi o ulaganjima za potrebe turizma, a manje za stambene nekretnine”, rekao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama te dodao kako će za trendove ključnu ulogu imati cijena novca.

‘Za Zagreb je u zadnje vrijeme prepolovljen broj upita’

“Imamo inflaciju koju središnje banke nastoje zaustaviti podizanjem kamatnih stopa, a s druge strane one se nastoje držati na razini na kojoj će krediti biti povoljni i dostupni onima koji se i dalje pokušavaju izvući iz problema u koje su upali u pandemiji. Inflacija tako potiče ulaganja u nekretnine, dok neizvjesnost i zbog cijene novca usporava optimizam. Stoga očekujemo usporavanje tržišta na jesen i zimu, no vidimo da je ono već usporilo, za Zagreb je u zadnje vrijeme prepolovljen broj upita”, kaže Ranilović.

Ranilović podsjeća da je stranac skoro svaki treći kupac nekretnina na obali, a sve više i u Zagrebu kao najživljem dijelu kontinentalnog dijela Hrvatske. Potražnja za nekretninama u Hrvatskoj među kupcima iz inozemstva u konstantnom je porastu posljednjih godina, posebno je porasla u pandemiji, jer su stranci otkrili Hrvatsku kao poželjnu i za ulaganja i za second home opciju.

’70 posto kupaca na obali čine stranci’

Poslovni dnevnik podsjeća i na to kako je Boro Vujović iz Operete nedavno istaknuo da se ulaskom u eurozonu i Schengen očekuje i jačanje tog trenda. Istaknuo je i da unazad desetak godina oko 30 posto prometa nekretninama rade stranci, i to je uglavnom na obali.

“Kada povučemo tu statistiku, na obali su možda 60 ili 70 posto kupaca stranci, a ostatku Hrvatske su više domaći kupci. Nijemci, Poljaci, Austrijanci, Česi žele kod nas imati vikendicu ili čak nekretninu u koju bi preselili, a takvi stanovnici dramatično dižu lokalne ekonomije. Međutim, oni imaju visoke kriterije, žele sigurnu kupnju i kvalitetan proizvod, i imamo situaciju da nam je potražnja dramatično veća od ponude”, rekao je.

‘Hrvatska ne nudi urbanizam i sadržaj na koji su stranci navikli’

“Covid je kupcima iz ostalih zemalja EU onemogućio pristup tradicionalnim destinacijama, poput ljetovališta u Španjolskoj. Nisu imali kamo, pa su se okrenuli lakše dostupnoj Hrvatskoj, te se ugodno iznenadili ljepotom krajolika, čistoćom, lokalnom kulturom. No, ti kupci su naučili na određenu razinu u smislu urbanizma, infrastrukture i sadržaja, a to Hrvatska još ne nudi. Naša legislativa ne dopušta razvoj novih rezidencijalnih naselja, već izvan postojećih omogućuje razvoj samo turističkih zona prvenstveno namijenjenih komercijalnoj aktivnosti, a ne stanovanju”, rekao je za Poslovni dnevnik Ivan Kovačić, predsjednik Uprave i partner u Remington Realtyju te dodao kako bi to u budućoj dinamici transakcija nekretnina moglo imati znatno veći utjecaj nego ulazak u eurozonu, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views