U prvih osam mjeseci policija je zbog nasilja među djecom i mladima postupala u 934 slučajeva
Hrvatsku i dalje potresaju brojni slučajevi vršnjačkog nasilja. Prvi su protiv toga jasno ustali roditelji iz Dubrave porukom “Dosta nasilju”. Od prosvjeda je prošao tjedan dana – novih fizičkih napada, kažu, nije bilo, ali prijetnji itekako jest.
“Moja kćer je dobila od jedne učenice koja ide u Retkovec prijetnju kako će pozvati bandu na nju iz Novog Jelkovca. No, škola je tu promptno reagirala, zaista tu ne mogu ništa reći, odmah je sve prijavljeno policiji”, ispričala je Helena Ančić, organizatorica prosvjeda “Dubrava za djecu”.
Prijavu može podnijeti svaki građanin
Prema podacima MUP-a, u prvih osam mjeseci ove godine policija je intervenirala u 934 slučaja nasilja među djecom i mladima. Istodobno, Hrvatski zavod za socijalni rad u prvih šest mjeseci prošle godine zaprimio je 1670 prijava.
“Ono što je važno istaknuti da može prijaviti bilo koji građanin. Ako vidi da postoji nešto, da se u obitelji nešto događa – ne da bismo kaznili roditelja ili dijete nego upravo zato da bismo vidjeli, procijenili što se u toj obitelji događa, da li postoje određeni rizici i kako te rizike možemo otkloniti”, poručila je Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Uprave za socijalnu politiku pri MROSP-u.
Odgojni dom Dugave
U Odgojni dom Dugave djeca dolaze zbog poteškoća u ponašanju ili problema unutar obitelji. Na više lokacija za njih skrbi ukupno 130 stručnjaka, a u samom središnjem objektu trenutačno boravi oko četrdesetak korisnika od ukupno 500. Po dolasku, stručni tim provodi jednomjesečnu procjenu, čiji se rezultati šalju Zavodu za socijalni rad. U većini slučajeva procjena pokaže da je nužno privremeno izdvajanje djeteta iz obitelji.
“Taj smještaj najčešće traje minimalno godinu dana kad se treba odlučiti da li je to dovoljan period, da su se učinili dovoljno pozitivni pomaci da se dijete može vratiti obitelji”, objašnjava Božo Vrkljan, ravnatelj Centra za pružanje usluga u zajednici Zagreb-Dugave. Najmlađi štićenik imao je samo sedam i pol godina, a korisnici u domu mogu ostati sve do svoje 25. godine. Među sadašnjim štićenicima su i trojica sudionika nedavnog napada u Dubravi te maloljetnici koji su ispred zagrebačke škole palicom pretukli vršnjaka i objavili snimku na društvenim mrežama. Ravnatelj ističe kako je najvažnije da mladi nauče odgovornosti te da im je svaki dan ispunjen obvezama i aktivnostima.
“Postoji kućni red ustanove, čvrsto strukturiran praktički od 0-24 sata. Ujutro u 7 sati je buđenje, nakon toga je osobna higijena pa djeca idu na doručak. Kad se izvrše školske obaveze rade se po nekim drugim sadržajima kroz različite radionice, vještine u cilju da što prije dođemo do nekih pozitivnih pomaka u smislu nekog prihvatljivog oblika ponašanja”, pojašnjava Vrkljan.
Posjete ih bivši štićenici
Upotreba mobitela i ostale elektroničke opreme u domu je ograničena, a djeca dnevno dobivaju pet obroka. Posebno emotivno za ravnatelja su trenuci kada se vrate bivši korisnici koji su uspjeli izgraditi bolji život.
“Tek sada shvaćaju da sve ono što smo radili s njima imalo je itekakvog smisla i uvjereni su da nije bilo tako da bi završili na puno gorem mjestu, možda i u zatvoru. Tako da smo im ipak bilo netko tko im je pružio ruku spasa”, ističe Vrkljan.
Takva pomoć prijeko je potrebna i onima koji postaju žrtve. Stručnjaci upozoravaju na sve izraženiji problem tzv. skrivenog nasilja.
“To je taj dio koji se odnosi na nasilje na internetskim stranicama, na društvenim mrežama, na izrugivanje. To su novi oblici nasilja koji su izrazito izraženi, a gdje nam je još uvijek velika tamna brojka, imamo velik broj djece koji se iz bilo kojeg razloga ne usude reći da su žrtve vršnjačkog nasilja”, objašnjava ravnateljica Uprave za socijalnu politiku.
Pomoć je važno potražiti što prije
“Koliko će djetetu trebati da prebrodi traumatsko iskustvo teško je unaprijed procijeniti – nekada se radi o mjesecima, a nekada i o godinama, ovisno o tome kako se pristupi problemu. Upravo zato je ključno odmah krenuti u protokol, pružiti podršku i pomoć djeci”, objašnjava Dorotea Bratuša Juraj, klinička psihologinja i v.d. Centra za zdravlje mladih Zagreb.
Roditelji s prosvjeda u Dubravi tražili su smanjenje dobne granice za kaznenu odgovornost maloljetnika s 14 na 12 godina, no Vlada je jasno poručila da takvu promjenu ne planira.
Organizatorica prosvjeda poslala je poruku Vladi: “Vidimo se na idućem prosvjedu za nešto manje od tri tjedna.”
Roditelji, policija, socijalni radnici i sve nadležne službe imaju zajednički cilj – zaštititi djecu i stati na kraj nasilju, prenosi Danas.hr.
