Nova Europa kopira zapadne zemlje više nego što se to u Hrvatskoj misli te vlastite praznine popunjava useljavanjem siromašnijih susjeda
Zlokobno je zazvučala poruka Tao Zhanga, zamjenika direktora MMF-a, o tome da će zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe ostarjeti prije nego što se stignu obogatiti, odnosno prije nego što dosegnu određenu razinu ekonomskog razvoja koja će njihovim građanima osigurati pristojan standard.
Crnilo prevladava u gotovo svim demografskim prognozama prema kojima će se do sredine 21. stoljeća udvostručiti broj starijih, a do kraja stoljeća na jednog zaposlenog dolazila bi dva umirovljenika, piše Večernji list.
Na osnovi ekonomskih kretanja i broja stanovnika u ostalim tranzicijskim zemljama hrvatski ekonomist Velimir Šonje procjenjuje da slabije razvijene zemlje, pa i Hrvatska, mogu stabilizirati broj stanovnika kada dostignu 80 posto prosjeka razvoja EU.
“Češka, Slovenija i Slovačka, koje nisu imale pad broja stanovnika, nalaze se oko ili iznad razine od 80 posto prosjeka EU. Estonija, koja je nedavno dosegnula tu razinu, prije je imala pad broja stanovnika, ali je on zaustavljen”, navodi Šonje.
Do zaključka da rastom plaća i dosezanjem određenog razvoja migracije usporavaju, došla je i istraživačica bečkog Instituta za tranzicijske zemlje Isolda Mara, koja je uočila da vanjska mobilnost iz novih članica EU usporava od 2015. te će vjerojatno ostati na nižim razinama u budućnosti. No, i ta analitičarka ističe da je još preuranjeno govoriti o jačoj povratnoj migraciji.
Godina 2018. mogla bi se pokazati prijelomnom za Hrvatsku jer lani je prvi put od ulaska u EU došlo do smanjenja iseljavanja i rasta useljavanja. Nova Europa kopira zapadne zemlje više nego što se to u Hrvatskoj misli te vlastite praznine popunjava useljavanjem siromašnijih susjeda.
Premda se nalazi u skupini zemalja koje su preskočile razinu od 80 posto prosječnog BDP-a Europske unije, iseljavanje je prisutno i u Sloveniji. Ove godine, prema informacijama slovenske ministrice rada Ksenije Klampfer, u Sloveniji radi oko 40.000 stranaca, uglavnom iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Za razliku od hrvatskih emigranata koji kad odlaze, sa sobom vode i užu obitelj, Slovenci više preferiraju dnevne migracije te putuju na posao u Austriju ili Italiju, ali spavaju – kod kuće.
”Hrvatska je tragedija u tome što je već mogla biti blizu 80 posto prosječnog razvoja EU. Godine 2007. bili smo na 61 posto od prosjeka EU, Poljska je tada bila na 53 posto, a danas je na 71 posto. Da smo u međuvremenu postojano rasli dva postotna boda brže od prosjeka EU, što nije bilo nedostižno, danas bismo bili na 76 posto, umjesto na 63”, navodi Šonje koji je izračunao da će Hrvatska dostići 85 posto razine razvoja EU oko 2035. godine – i to bude li postojano rasla dva postotna boda brže od prosjeka EU.
Vijesti.hr