Australija je prva država u svijetu koja je zabranila društvene mreže mlađima od 16.
Dok se platformama prijete visoke kazne zbog kršenja zakona, tinejdžeri već pronalaze načine da zaobiđu pravila, zbog čega stručnjaci upozoravaju da bi zabrane mogle gurnuti djecu na opasnije dijelove interneta.
Hoće li hrvatski tinejdžeri uskoro ostati bez prostora u kojem velik broj njih provodi svoje slobodno vrijeme? Stavovi unutar obitelji Hrvata u Australiji podijeljeni su.
“Ne dopušta nam se da komuniciramo s našim prijateljima tijekom praznika. Ne možemo puno toga više gledati, a YouTube ima dobre stvari, čak i sadržaj za djecu”, izjavila je Alejna Belford iz Pertha, Australija.
S druge strane, Oliver Erceg smatra: “Mislim da je zabrana jako dobra jer su djeca mlađa od 16 gledala stvari koje nisu smjeli gledati.”
Njihova baka smatra da će provođenje ove mjere biti izuzetno zahtjevno.
Već sada mladi Australci koriste tuđe dokumente i VPN-ove kako bi prikazali da se nalaze u drugoj zemlji.
“Tinejdžeri uvijek pronađu rupu u zakonu i naći će način za pristup društvenim mrežama”, ističe Julia Bebić.
A što je s Hrvatskom?
Prema istraživanju Instituta Ivo Pilar, mladi Hrvati spadaju među najdigitalnije pismene u Europi, no istovremeno najveći dio svog vremena provode na društvenim mrežama. I domaći influenceri smatraju da je zabrana za mlađe od 16 godina dobra odluka.
“Apsolutno podržavam odluku Australije. Smatram da djeca i maloljetnici nisu poduzetnici i da treba čak ograničiti komercijalizaciju djece na mrežama”, rekao je kreator sadržaja i producent Andro Anić.
“Možda i bolje da netko nema sa 16 društvene mreže. Jer kakvih komentara ima, mislim da je lakše svima da to počneš gledati tek onda kad si već odrasla osoba i možeš staviti ‘okej, ovo je hejt komentar, ovo me ne treba doticati'”, dodao je kreator sadržaja Marko Vuletić, koji na Instagramu ima više od 300 tisuća pratitelja.
Stručnjak za kibernetičku sigurnost upozorava da mladi nisu dovoljno pripremljeni na sve podražaje koje donose društvene mreže.
“Impulse koje mreže šalju mozgu se uspoređuje s ovisnošću o kockanju”, objašnjava Tomislav Vazdar.
“Algoritmi su dizajnirani na način da upravljaju s našim emocijama, da upravljaju s dopaminskim efektom, i daju nam određenu satisfakciju, a ta se satisfakcija može povezati doslovno s kockanjem”, dodaje Vazdar.
Ograničenje roditelja
Učenice splitske OŠ priznaju da im roditelji kontroliraju vrijeme provedeno na društvenim mrežama i sadržaje koje gledaju, što smatraju prihvatljivim.
“Imam zabranu, moram. Ja mislim da imam tri sata na društvenim mrežama i ograničenje za sve loše sadržaje”, kaže Lucijana Čvrljak, učenica osmog razreda OŠ Bol.
Njezina prijateljica Nina Slavić dodaje: “Mislim da je bolje da se ograniči to i da djeca znaju što treba, što ne treba.”
Australija je odgovornost prebacila na same platforme. Za one koje ne blokiraju korisnike mlađe od 16 godina predviđene su kazne i do 30 milijuna eura. Ovakvim primjerom uskoro bi se mogle povesti i Danska i Malezija.
Iz hrvatskog Ministarstva obrazovanja poručuju da prate odredbe Europske unije, čiji se parlament već bavi raspravom o načinima provjere identiteta i dobi korisnika.
Tehnološke kompanije prikupljaju osobne podatke
“Mislim da će se provjera vršiti kroz digitalni novčanik, gdje roditelj potvrđuje dob djeteta i time preuzima odgovornost za njegovo ponašanje na društvenim mrežama”, pojasnio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
Osim provjere dokumenata, kontrola bi mogla uključivati i skeniranje lica:
“Skenira se lice korisnika i analiziraju fizičke karakteristike, poput razmaka između očiju, veličine oka i slično, kako bi se procijenila starost. Ako se netko prijavi s 25 godina, a svi njegovi kontakti su mlađi od 16, to također izaziva sumnju”, objasnio je Vazdar. Ipak, Vazdar upozorava da bi ovakve metode mogle prikupljati ogromne količine podataka koje tehnološke kompanije ne bi smjele imati, a djecu bi mogle usmjeriti na nesigurne, neregulirane kanale.
Premijer Australije Anthony Albanese zabranu smatra povijesnim korakom:
“Ovo je Australija koja pokazuje da je dosta. I cijeli svijet gleda. Gleda i prati”, rekao je Albanese.
Europsku pozornost potvrđuje Christel Schaldemose, predsjednica Skupine za kibernetičku sigurnost Europskog parlamenta:
“Želimo se doista pobrinuti da zaštitimo djecu na internetu. A danas ne činimo dovoljno”, poručila je Schaldemose.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da online svijet nije samo problematičan, već donosi i mnogo dobrog:
“Internet neće nestati iz života mladih i pitanje je samo hoće li tamo biti sami ili vođeni. Ako ih samo isključimo, guramo problem pod tepih umjesto da ih naučimo kako se odgovorno ponašati online. Fokus bi trebao biti na edukaciji, digitalnoj pismenosti i suradnji roditelja, škola, platformi i zakonodavaca”, objasnio je Dario Marčac, stručnjak za digitalni sadržaj.
Online svijet je njihov svijet, a odrasli imaju zadatak voditi ih kroz njega, baš kao i kroz stvarni život, prenosi Danas.hr.
