‘Airbus A220 ima konfiguraciju stajnog trapa s ukupno šest kotača: dva na prednjoj (nosnoj) nozi te po dva na svakoj glavnoj nozi stajnog trapa’
Prometni stručnjak Željko Marušić u analizi objavljenoj na Autoportalu komentirao je incident koji se dogodio u Splitu tijekom polijetanja zrakoplova Croatia Airlines. Podsjetimo, avion je u subotu oko 13.30 sati tijekom polijetanja izletio s piste i završio na zemljanoj površini.
Marušić se osvrnuo na navode putnice koja je izjavila da je pilot nakon zaustavljanja objasnio kako je uzrok incidenta navodno bila probušena prednja guma. Prema njegovu mišljenju, takvo objašnjenje je tehnički neutemeljeno i teško održivo kada se uzmu u obzir konstrukcija suvremenih putničkih zrakoplova, aerodinamička svojstva i propisane sigurnosne procedure.
“Naime, suvremeni putnički zrakoplovi projektirani su upravo tako da pucanje jedne gume – uključujući i gumu na prednjem stajnom trapu – ne smije dovesti do gubitka upravljivosti ili direkcijske stabilnosti tijekom zaleta za polijetanje”, rekao je te pojasnio:
“Airbus A220 ima konfiguraciju stajnog trapa s ukupno šest kotača: dva na prednjoj (nosnoj) nozi te po dva na svakoj glavnoj nozi stajnog trapa. Takva konstrukcija nije slučajna, nego po osnovni princip sigurnosne redundancije u civilnom zrakoplovstvu. U slučaju puknuća jedne gume, opterećenje automatski preuzima drugi kotač na istoj nozi stajnog trapa”.
Nema indikacija raspadanja ili kolapsa prednjeg kotača
Dominantnu ulogu pri polijetanju imaju potisci motora. Drugim riječima, “simetrični potisci oba motora se međusobno uravnotežuju, dok je asimetrija otpora zbog jedne probušene gume zanemariva te zrakoplov zbog toga ne može naglo izgubiti direkcijsku stabilnost. Upravo zato certifikacijski standardi civilnog zrakoplovstva propisuju da zrakoplov mora ostati potpuno upravljiv i u slučaju puknuća gume tijekom zaleta”.
Na temelju dostupnih snimki Marušić smatra da se u trenutku kada je zrakoplov počeo skretati ulijevo ne uočavaju znakovi raspada ili kolapsa prednjeg kotača.
Po njegovu mišljenju, vjerojatnije je da je eventualno oštećenje ili pucanje gume nastalo tek nakon što je zrakoplov već izgubio smjer i nakon što su kotači udarili u rubne dijelove piste ili travnatu površinu. Također isključuje mogućnost kvara na kočnicama. Smatra da je uvjerljivija pretpostavka da je do zanošenja došlo prije samog početka hitnog kočenja u fazi prekinutog polijetanja (engl. Rejected Takeoff – RTO).
Prema njegovoj procjeni, moguće je da je došlo do djelomične ili potpune asimetrije potiska, odnosno poremećaja rada ili otkaza jednog motora tijekom zaleta za polijetanje, prenosi Danas.hr.
