LUKA BRKIĆ

VideoStručnjak o cijenama goriva: ‘Možda će biti i gore, da ćemo kao 80-ih voziti par-nepar’

Profesor političke ekonomije objašnjava zašto inflacija nije problem da RH uđe u eurozonu, kao i na koju bi opasnost građane RH već trebalo pripremati

Danas imamo puno većih problema od toga kako će nam izgledati valuta. Imamo cjenovne šokove za koje Svjetska banka kaže da su najgori u 50 godina, imamo inflaciju i rat koji ne prestaje. Što bi država trebala poduzeti da sve te udarce ublaži, e to je u RTL Direktu objasnio gost, profesor političke ekonomije Luka Brkić.

Danas smo saznali da se dižu i kamatne stope, to je očekivano ali nije dobro.

“Izgleda da će se Europska središnja banka odlučiti za taj ortodoksni pristup i da će povećati referentnu kamatnu stopu i na taj način utječe na smanjenje inflacije, što je američki FED već učinio. Međutim, zašto to može biti ne baš neko adekvatno rješenje? Zbog toga što bi trebalo vidjeti gdje su izvori inflacije, ove inflacije, ne inflacije 1980-ih godina, što se bitno razlikuje. Prema tome, ako su izvori u prevelikoj količini novca, dakle zbog kvantitativnog popuštanja, koje su koristile i jedna i druga središnja banka, kao i druge središnje banke, najveće u svijetu, gdje se upumpavalo u prosjeku između 60 i 80 milijardi eura mjesečno ili 120 i 150 milijardi dolara u Americi, ako je to uzrok, onda je taj ortodoksni pristup OK”, kazao je Brkić.

Ako nije, tvrdi Brkić, ako su izvori na globalnoj razini vezani za rat u Ukrajini, za pandemijski problem, pucanje dobavnih lanaca, ako je tu problem, onda njih treba rješavati globalno. “A njih nije moguće rješavati restriktivnom monetarnom politikom, odnosno povećavanjem kamatnih stopa”, dodao je.

Upitan je koliko je pametno u ovom trenutku inflacije, rastućih cijela uvoditi euro i ulaziti u eurozonu.

“Barem meni, na to je teško odgovoriti s da ili s ne. Ulazak u eurozonu s aspekta inflacije, o kojem se često priča, po mom sudu nije ispravno. Zato što veliki broj empirijskih studija potvrđuje da je jasno da je inflacija, prosječno gledano, zbog uvođenja eura između 0,2 i 0,3 posto na nacionalnoj razini. To dakle ne bi trebao biti glavni problem”, poručio je.

Ali je problem sve ostalo.

“Da, problem je sve ostalo, o čemu bi trebalo raspraviti. Politička odluka je očito donesena. Ja mislim da će Europsko vijeće dati zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u eurozonu s 1.1.2023. godine, pri čemu ova priča o inflaciji i zadovoljenju tog maastrichtskog kriterija i nije toliko relevantna koliko se to u javnosti govori. To, naravno, zbog konteksta u kojem se nalazimo, pandemije i svega ostaloga, ali isto iz te pandemije vučemo neko iskustvo koje kaže da su ta pravila bila prilično relaksirana, štoviše, bila su maknuta u stranu, jer je jasno da je situacija bila potpuno izvanredna. Mislim da će do toga doći, s tim što je eurozona danas sigurno nešto sigurnija i bolja nego što je bila u krizi 2008./2009., a to je zbog konstrukcije bankovne unije… To bitno omogućuje adekvatne odgovore u uvjetima krize”, dodao je.

Današnjih 100 kuna, ne vrijedi kao prije šest mjeseci, a još će manje vrijediti za šest mjeseci.

„Nekakva školska, najjednostavnija definicija je rast opće razina cijena. Točka. U nekim segmentima cijene mogu rasti, u nekima ne moraju, u nekim mogu stagnirati, a u nekim teoretski govoreći mogu i padati, ali opća razina ide gore. Danas 100 kuna vrijedi toliko nekih proizvoda, a nakon godine dana, nakon godine inflacije, upravo za inflaciju manje“, objašnjava Brkić.

Ono što mnogi građani danas pamte je inflacija 80-ih godina i kako je to izgledalo. Usporedio je tu inflaciju i inflaciju danas. Svjetska banka je prije nekoliko dana rekla da je ovo najveći cjenovni šok koji smo doživjeli u zadnjih 50 godina. To su zapravo 70-te godine.

„To se u pravilu referira na ’73. i ’79. 1973. je bio prvi naftni šok, embargo arapskih zemalja i ’79. zbog Irana. To su šokovi koji su proizveli inflaciju koja je bila kronična, ova još uvijek nije, što ne znači da neće biti. Što je tada bilo specifično, što sada nemamo je ta spirala cijena i nadnica i to je pumpalo inflaciju. I imale ste indeksaciju unatrag u tom odnosu plaća i inflacije. Toga tu još uvijek nema. Prema tome to je još uvijek neka specifičnost ove inflacije. Moguće je da će ova inflacije prijeći u kroničnu i da ćemo imati tu spiralu koju smo imali tih godina međutim to još uvijek nemamo. Mislim da su izvori ove inflacije ipak specifičniji nego u kontekstu 80-ih ili 70-ih godina i da su te usporedbe lažno slične“, poručio je Brkić.

Jedna stvar je ipak slična. I tada je bio rat i uvodi se embargo na uvoz nafte. Već sada neki naftni stručnjaci predviđaju da bi se mogla dogoditi grozota i da bi cijene mogle rasti sve više i više.

„Ja mislim da je to realna prijetnja i da je realno očekivati daljnji rast cijena nafte iako je to geopolitički kontekst, ali mi imamo malo koristi od toga. Ušli smo u tu neku geopolitičku depresiju. Cijene eksploatacije nafte i transporta se nije ništa mijenjala i prema tome ne bi bilo nikakve logike da imate rast cijena međutim imate ono što imate. Prema tome to je uistinu realan scenarij i mislim da bi trebalo komunicirati s javnošću, ne stvarati nikakvu paniku, ali uistinu komunicirati s javnošću da će možda doći još teža vremena ne samo zbog sezone grijanja nego zbog svih ovih geopolitičkih silnica koje se događaju koje se reflektiraju na ekonomiju, financije odnosno inflaciju i da bi se možda mogla, barem dijelom, ponoviti povijest tih 70-ih, a ovdje u bivšoj Jugoslaviji, 80-ih godina, a to je između ostaloga i par nepar sistem vožnje, ali da se s energijom mora opreznije i puno savjesnije upravljati i da konačno treba donijeti neku energetsku politiku“, objašnjava Brkić.

Hrvatskim građanima nitko ne daje preporuke o tome kako da smanje ovisnost o plinu i nafti iako to radi cijela Europa.

„Mi smo tu još uvijek gotovo pa hladnokrvni, kao da se ništa ne događa. To nije dobro i da tu konverzaciju treba otvoriti, ona mora biti jasna, transparentna i u tom smislu zakulisnih igara i nema potrebe za tim, ne treba paničariti, ali situaciju treba jasno prikazati. Moguće je da je razlog zašto smo tako umrtvljeni jer nas se uvjerava cijelo vrijeme da smo mi energetski stabilni bez obzira na sve što se događa u svijetu i Europi. S obzirom na izvore energije kod nas, s obzirom na hidropotencijal, s obzirom na LNG terminal, da ne stojimo toliko loše i da je naše referentno tržište mediteransko tržište nafte, a ne rusko tržište iako su ti putevi poprilično mutni pa nam se to možda ‘uljuljkalo’, ali taj rizik ne bi trebalo prihvatiti“, kazao je.

Prokomentirao je što bi sve država još trebala napraviti i treba li uvesti nove pakete mjera.

„Ekonomija je kontekstualna znanost, nije univerzalna, to nisu pravila igre koja vrijede svugdje. Uvijek je to pitanje ovisi. Što znači zamrzavanje cijena? Zamrzavanje cijena u ovom trenutku ne dolazi u obzir ni u Hrvatskoj, ali treba reći istine radi da je Izrael 80-ih godina, problem inflacije rješavao upravo tako, ali to je kontekst Izraela 80-ih godina, to nije Hrvatska 2022. godine. Prema tom smislu treba biti potpuno otvoren i vidjeti koji je to mix politika koje se mogu koristiti, jesu li to ortodoksne, heterodoksne politike, politike zamrzavanja cijena ili čak ovo što radi Turska, ali negdje 90-ih godina u Latinskoj Americi je to bio ispravan put jer oni snižavaju kamatnu stopu dakle oni ne podižu kamatnu stopu kako bi rezali inflaciju, što je ortodoksna teorija, dakle upravo suprotno. Imate iskustva zemalja 90-ih godina koje su dale rezultate. To ne govorim zato da bi to trebalo kod nas uvesti nego govorim da trebate biti otvoreni i vidjeti koje su vaše specifičnosti“, objašnjava Brkić.

U Hrvatskoj, u monetarnom području mislim da više ne može napraviti ništa. U fiskalnom području je isto problem. S jedne strane morate i dalje davati poticaje jer je tu problem održavanje standarda, golih života, a s druge strane imate krive poruke jer kada je problem na strani ponude onda su fiskalni poticaji pogrešna politička poruka, ali to istodobno morate raditi. Manevarski prostor je sužen jer će dug koji se formira vjerojatno doći na naplatu u težim uvjetima s obzirom na rast kamatnih stopa na svjetskim tržištima“, kazao je Luka Brkić za RTL.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views