Predlaže se da se promet na Pelješkom mostu pusti na obje trake u svakom smjeru
Promet Pelješkim mostom treba pustiti na obje trake u svakom smjeru, brzinu treba ograničiti na 60 km/h te se brzina i razmak među vozilima moraju nadzirati radarskim kamera. Isto tako potrebno je obavijestiti o nadzoru brzine i razmaka postaviti na počecima mosta te između radarskih kamera, tvrdi prometni stručnjak Željko Marušić za autoportal.
Rješenje da na brzoj prometnici postoje samo dvije trake u jednom smjeru bez zaustavne je loše. Stoga se traži najmanje loše rješenje.
Zbog toga se u tunelima te na mostovima i vijaduktima na autocestama promet pušta objema trakama, uz smanjenu brzinu te nadzor brzine i razmaka među vozilima. Tako je i na hrvatskim autocestama, ali problem je u tome što nadzirana brzina nije u sustavu sigurnosti (izmjere nisu temelj za kažnjavanje, niti mogu biti dokaz na sudu), a premali razmak se praktički ne kažnjava.
“Prometna regulacija na Pelješkom mostu jedina je, ali ozbiljna manjkavost najboljeg i najvažnijeg prometnog rješenja u hrvatskoj povijesti, iz sljedećih razloga:
Ograničenje brzine od 90 km/h, uobičajeno u suvremenim prometnim sustavima za ovakvo je prometno rješenje, u hrvatskim uvjetima, nesigurno, potencijalno vrlo opasno.
Naime, temeljem neshvatljive manjkavosti članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, izvan naselja se ne kažnjava prekoračenje brzine do 10 km/h. Na to se “nadograđuje” također neshvatljiva tolerancija mjerenja od 10 posto (odozgo na dolje), pa će se Pelješkim mostom nekažnjeno moći voziti realnom brzinom od 111 km/h, kad brzinomjeri automobila (zbog sigurnosnog dodatka) pokazuju nešto manje od 120 km/h! To je na mostu previše, potencijalno pogibeljno, pogotovo što se na hrvatskim prometnicama sustavno ne nadzire razmak među vozilima (iznos prijeđenog puta u dvije sekunde pri konkretnoj brzini).
Rizik vožnje nekažnjivom realnom brzinom od 111 km/h na Pelješkom mostu povećat će očekivana zaustavljena vozila na zaustavnoj traci, zbog tehničkih problema, a neki će to raditi iz ekshibicionizma, odnosno razgledanja i snimanja.
Veća brzina, uz 50-postotno smanjenje prometnog presjeka, u uvjetima najvećeg opterećenja (kad je i najvažnije) bitno će smanjiti protočnost. To se lako dokazuje u teoriji prometnih tokova. Naime, ako se presjek prometnice smanji za 50 posto, protočnost pada za 60 do 70 posto, u velikim gužvama i više, a veća dopuštena brzina tada ne utječe na protočnost”, tvrdi Marušić.
Stoga se predlaže da se promet na Pelješkom mostu pusti na obje trake u svakom smjeru. Da se brzina ograniči na 60 km/h uz zabranu pretjecanja za vozila mase veće od 7,5 tona. Brzinu i razmak među vozilima treba nadzirati radarskim kamerama na drugom, četvrtom i šestom stupu (iz smjera Komarne) te obavijesti o nadzoru brzine i razmaka treba postaviti na počecima mosta te između radarskih kamera.
Tako bi se povećala sigurnost prometa na Pelješkom mostu, prenose RTL Vijesti..