Europa, ali i većina svijeta, na udaru je drugog vala pandemije koronavirusa
Još je prerano govoriti o konkretnom utjecaju pandemije na gospodarstvo zato što ona još nije gotova, a ni najveći stručnjaci ne znaju kada će (ako uopće hoće) završiti te hoće li se naći cjepivo, upozorava Mladen Rajko, izv. prof. sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za ekonomiju.
”Pandemija je do sada imala manji utjecaj na poduzetništvo nego što će imati za koji mjesec. U svakoj ekonomskoj krizi ljudi mijenjaju svoje “ekonomsko ponašanje”. Počinje se više štedjeti i manje ulagati jer postoji veći strah od neuspjeha, a to nije dobro zato što negativno utječe na BDP. Jedini način da se donekle zadrže gospodarske aktivnosti u ovoj situaciji je “upumpavanje” dodatnog novca u sustav posredovanjem raznih fondova, zaduživanja ili slično, no to nije dugoročno održivo”, ističe u razgovoru za Glas Slavonije Rajko.
Vlada je svojim mjerama, smatra, kratkoročno spriječila veću nelikvidnost: ”No osobno smatram da su krivo postavljeni kriteriji dobivanja poticaja, tj. da se potiču isključivo oni koji imaju manje prihode u odnosu na prošlu godinu. To bi u prijevodu značilo da se potiču poduzetnici da ne prelaze određeni postotak svojih prošlogodišnjih prihoda kako bi bili u mogućnosti ostvariti subvencije. Vlada je najavila proračunsku štednju na svim razinama javnog sektora što je u koliziji s mjerama pomoći poduzetnicima iz razloga što svaka takva štednja direktno negativno utječe na privatni sektor kroz smanjenje prihoda”.
”Novi lockdown sigurno se neće dogoditi u onom obliku u kakvim smo ga imali priliku osjetiti prije nekoliko mjeseci, jer bi to bilo pogubno za cijelo naše gospodarstvo, a isto vrijedi i za ostatak Europe i svijeta. Novo zaključavanje uništilo bi većinu malih poduzetnika i promijenilo tržišni sustav kakav sada poznajemo. Nadležne će institucije cijelo vrijeme balansirati epidemiološkim mjerama radi zaštite zdravlja i omogućavanja slobodnog nastavka proizvodnje, trgovine, logistike te ostalih gospodarskih aktivnosti”, smatra Rajko.
Što se tiče plana financijske pomoći Europske unije zemljama članicama, napominje: ”Vjerujem da će taj novac spasiti dio gospodarstva, no tu prije svega mislim na one tvrtke koje već sada pripremaju svoje projekte za natječaje, dok će, nažalost, dosta tvrtki, posebice one koje se ne budu uspjele prilagoditi situaciji te koje nemaju financijski i administrativni kapacitet da se prijave na natječaj, nestati s tržišta”.
Smatra da će se situacija početi vraćati u normalu kad se pronađe cjepivo, ili kad se na neki drugi način riješi situacija oko pandemije, a to je najvjerojatnije 2022. godina: ”Nova svjetska recesija je već tu, a to je najbolje vidljivo iz očekivanog pada BDP-a u 2020. godini. Recesija je ciklička pojava u ekonomiji koja traje nekoliko godina, no nakon svake recesije dolazi oporavak i ekonomska ekspanzija. Za prevladavanje ove recesije izazvane koronavirusom postoje tri različita scenarija: brzi pad gospodarskih aktivnosti i brzi opravak, brzi pad i srednji opravak te brzi pad i spori oporavak. Vrijeme koje je pred nama pokazat će koji će se od ova tri scenarija realizirati. Na svaku krizu, pa tako i na recesiju, treba gledati kao na šansu da se nešto promijeni, inovira i prilagodi radi dugoročno održivog razvoja”. (RTL.hr)
