Općinski prekršajni sud u Splitu oslobodio je odgovornosti trinaest pripadnika HOS-a koji su bili optuženi za remećenje javnog reda i mira zbog uzvikivanja pokliča “Za dom spremni” tijekom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu 2022. godine. Sud je zaključio kako se u ovom slučaju radilo o odavanju počasti poginulim hrvatskim braniteljima, a ne o ponašanju koje bi narušavalo javni red i mir.
Odluku je u ponedjeljak navečer potvrdio prvooptuženi Marko Skejo. Istodobno, u obrazloženju presude sud je ponovno naglasio da je riječ o ustaškom pozdravu koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske.
Sud: Riječ je o iznimnoj situaciji
U obrazloženju presude navodi se da je sud uzeo u obzir sve okolnosti događaja te zaključio kako se ovaj slučaj može promatrati kao iznimka. Prema ocjeni suda, uzvikivanje pokliča dogodilo se tijekom ceremonije odavanja počasti hrvatskim braniteljima koji su poginuli u Domovinskom ratu boreći se pod oznakama HOS-a.
Sud smatra da optuženi svojim ponašanjem nisu izazvali narušavanje javnog reda i mira, nego su sudjelovali u činu pijeteta prema poginulim braniteljima.
Podsjetili na događaj iz Knina
Presuda se odnosi na događaj od 5. kolovoza 2022. godine na Trgu Ante Starčevića u Kninu, gdje se obilježavao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Prema utvrđenim činjenicama, Miće Ćuk tada je istupio ispred postrojenih pripadnika HOS-a i tri puta uzviknuo “Za dom”, na što je dvanaest okupljenih odgovorilo riječju “spremni”.
Sud je pritom istaknuo kako nema dvojbe da je pozdrav “Za dom spremni” bio službeni pozdrav ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske te da predstavlja totalitarni simbol nespojiv s Ustavom Republike Hrvatske i vrijednostima na kojima počiva suvremena hrvatska država.
U obrazloženju spomenuta i uloga HOS-a
Istodobno, sud je podsjetio da je isti pozdrav tijekom Domovinskog rata bio sastavni dio službenog grba HOS-a, postrojbe koja je bila dio hrvatskih oružanih snaga. U obrazloženju se navodi kako su pripadnici HOS-a sudjelovali u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata te da su kao hrvatski branitelji nosili službene oznake koje su sadržavale taj pozdrav.
Upravo je taj kontekst, prema ocjeni suda, bio presudan za zaključak da se u konkretnom slučaju radilo o iznimnoj situaciji povezanoj s komemoracijom poginulim braniteljima, a ne o prekršaju protiv javnog reda i mira, prenosi Net.hr.
