Iako je marihuana dopuštena u medicinske svrhe u brojnim europskim državama, i dalje je stav prema rekreacijskoj konzumaciji vrlo konzervativan, ali čini se da se polako taj trend mijenja
Slovenci će 9. lipnja – uz izbor zastupnika u Europskom parlamentu – na referendumima odlučivati treba li zakonski urediti pravo na pomoć pri eutanaziji, zatim će odlučivati o dozvoljavanju uzgoja i prerade indijske konoplje u medicinske svrhe, te o uzgoju i posjedovanju indijske konoplje u ograničenim količinama za osobnu upotrebu. Kako pišu 24ur, što se tiče kanabisa na referndumu će biti odvojena dva pitanja. Slovenci, kako piše portal, imaju sasvim različite preferencije prema svakom od njih. Uzgoj i prerada u medicinske svrhe, koja je dijelom već regulirana zakonom, ima vrlo široku podršku. Za je 71 posto ispitanika, a protiv 22 posto. Međutim, potpora kanabisu za osobnu upotrebu znatno je niža. Manje od polovice građana to podržava, a 40 posto je protiv.
Iako je marihuana dopuštena u medicinske svrhe u brojnim europskim državama, i dalje je stav prema rekreacijskoj konzumaciji vrlo konzervativan, ali čini se da se polako taj trend mijenja.
Njemačka je odlučila. Kod njih po zakonu, svatko u dobi od 18 godina i stariji može držati do 50 grama kod kuće i nositi maksimalno 25 grama vani. Pušenje trave dopušteno je tamo gdje to nije izričito zabranjeno. Zabranjeno je na igralištima, u školama, sportskim objektima, uključujući i nogometne stadione, objektima za djecu i mlade te unutar 100 metara od ulaza u te objekte.
Miris trave osjeti se mnogo češće nego prije
“Otkako su donijeli odluku o legalizaciji, miris trave se mnogo čeće osjeti nego prije. Osjeti se na ulici i u javnom gradskom prijevozu i nitko se ne uzrujava oko toga. Najzanimljivije što mi se dogodilo je kada sam rano ujutro, prije 7 sati na putu na posao osjetila miris marihuane iz odjeće sredovječnog muškarca koji je sjedio pored mene. Da nije bazdio po travi, nikada ne bih rekla da zna što je marihuana”, kaže nam Hrvatica koja radi i živi u Münchenu. Legalizacija je, kaže nam sugovornica, česta tema među odraslim osobama u Njemačkoj.
“Nijemci su to donijeli, samo da mogu reći da su legalizirali. Nametnuli su toliko ograničenja da nije ništa lakše pušiti marihuanu nego prije. Ne smiješ, primjerice, pušiti blizu maloljetnika, 100 metara od svega”, dodaje sugovornica.
Njemačka se tako pridružila SAD-u, Kanadi, Urugvaju, Malti, Luksemburgu… Malta je dopustila ograničeni uzgoj i posjedovanje marihuane za osobnu uporabu. Luksemburg dozvoljava posedovanje kanabisa u javnosti i uzgoj do četiri biljke. Portugal sada konzumiranje i male količine kanabisa tretira kao prekršaj. U Nizozemskoj je trava tehnički ilegalna, ali je svatko može kupiti i zapaliti u “coffee shopovima”; slično je u Španjolskoj koja ima više od tisuću cannabis social klubova. Španjolska dopušta za privatnu potrošnju do 100 grama, ali u medicinske svrhe. Češka je među europskim zemljama koje su posljednjih mjeseci najavile planove za legalizaciju radikalnim novim reformama. Prag je priopćio da izrađuje nacrt zakona za legalizaciju droge za odrasle.
Popis iz 2022. o legalizaciji u svijetu
Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša, ujedno i autorica Lex cannabis, kazala je da je takav referendum u Sloveniji ne iznenađuje.
“Ono što Vlada nije napravila, a sama si je to donijela kao obavezu, donošenje je Pravilnika o uzgoju medicinskog kanabisa. Pravilnik je trebao biti donesen do listopada 2019., ali do današnjeg dana nije donesen. Vlada ne poštuje zakone koje donosi Sabor. Ako Slovenci idu na referendum o uzgoju medicinskog kanabisa to je u pravnom smislu u Hrvatskoj već trebalo biti apsolvirano spomenutim Pravilnikom koji bi kao provedbeni akt omogućio uzgoj medicinskog kanabisa, no nije. To je apsurd”, kaže Holy.
“Što se tiče legalizacije u rekreativne svrhe, Nijemci su išli s tri biljke po punoljetnoj osobi, to je isključivo za rekreativne svrhe. Mislim da je to dobar korak unaprijed, ali nije dovoljan iz pozicije medicinskog kanabisa jer je osobama koje boluju od teških bolesti poput multiple skleroze prema istraživanjima potrebno i do devet ženskih biljaka u punom cvatu za pripravke. Njemački zakon je pozitivan korak unaprijed i vjerujem da će pokrenuti trend legalizacije i u drugim europskim državama, jer to je trend koji je godinama prisutan i sve veći broj država ide prema legalizaciji u rekreativne svrhe”, kaže Holy.
Češka je vrlo tolerantna
Češka je vrlo tolerantna, ali nisu još formalno legalizirali kanabis. “Kod njih već godinama možete pušiti joint i nikoga nije briga. I druge države idu u tom pravcu, to je trend koji se ne može zaustaviti. Hrvatska je u licemjernoj situaciji jer s jedne strane se dopustio uzgoj farmaceutskim kompanijama medicinskog kanabisa, a dokument koji bi to omogućio nije donesen”, dodala je.
U Hrvatskoj je, podsjeća Holy, prvo bila dekriminalizacija konzumacije kanabisa 2012. godine.
“Kod nas ako posjedujete marihuanu za osobne potrebe prekršajno ćete odgovarati, nećete biti kazneno gonjeni, ali ako imate za prodaju, onda se podrazumijeva da je to dilanje i onda je to kriminalizirano i spada pod Kazneni zakon. Sljedeći korak bio je donošenje Pravilnika kojim je omogućeno da se u ljekarne uvezu medicinski pripravci na bazi indijske konoplje s time da su pacijenti koji se nalaze na listi – multipla skleroza, karcinom, Kronova bolest i ostalo – mogli kupovati te pripravke na temelju bijelog recepta koji im je napisao liječnik”, kaže.
No, kaže Holy, ti pripravci su bili preslabi i preskupi i ljudi su nastavili nabavljati pripravke od konoplje na crnom tržištu.
“Onda je 2019. godine izmjenama i dopunama Zakon o suzbijanju zlouporabe droga omogućena liberalizacija sve konoplje koja ima niske udjele THC-a do 0,2% posto i donesena je odredba kojom se nalaže Ministarstvu zdravstva da donese Pravilnik kojim bi se omogućilo farmaceutskim kompanijama, znači pravnim osobama, da uzgajaju u Hrvatskoj indijsku konoplju za medicinske svrhe. Imala sam u rukama predložak tog Pravilnika koji nikada nije ušao u proceduru i ako bi bio takav, bio bi loš jer bi iz igre izbacio sve nove igrače. Odredba je bila takva da bi se s uzgojem mogle baviti farmaceutske kompanije koje već tri godine posjeduju licencu od HALMED-a”, kaže Holy.
Ljudi ne razumiju da ne postoji razlika između industrijske i indijske konoplje
Holy je naglasila jednu vrlo bitnu stvar. “Ljudi misle da je prepreka legalizacija za rekreativne svrhe, ali nije. Najveći otpori su od strane farmaceutske industrije zato što ljudi koji znaju sebi pripremiti pripravke koji im omogućavaju bolju kvalitetu života ne kupuju lijekove”, kaže Holy.
Sve je to apsurdno, dodaje Holy. “Ljudi ne razumiju da ne postoji ključna razlika između industrijske i indijske konoplje. Sve je to konoplja. Sve podvrste konoplje bile one industrijska, indijska ili divlja konoplja, se mogu međusobno miješati. To je zapravo jedna vrsta s različitim sortama. Apsurdno je da odredimo da do ove granice možemo imati THC u nekoj biljci jer se sama konoplja kao biljka štiti od štetnih čimbenika iz okoliša s većim udjelima kanabinoida pa tako i THC-a. To se jako teško može kontrolirati”, kazala je Holy. I industrijska konoplja može imati daleko veće postotke THC-a od onog zakonom dozvoljenog, dodala je, prenosi Danas.hr.
Hoće li i druge europske države nastaviti stopama Njemačke koja je zadnji primjer legalizacije marihuane za osobnu upotrebu, to ćemo tek vidjeti. Javnost je podijeljena, struka također. Upozoravaju na brojne opasnosti za zdravlje. A možda, jednog dana, i Hrvatska krene liberalnijim putem…