Nakon što su prošlog tjedna to učinile Irska, Španjolska i Norveška, Slovenija je sinoć postala 12. članica Europske unije, ukupno 147. zemlja svijeta koja je priznala Palestinu
Prekrasan dan u glavnom gradu Slovenije, da je za tu zemlju povijesni trenutak na prvi pogled ne govori ništa, osim jednog značajnog komada tkanine ispred državnih institucija. Nakon što su prošlog tjedna to učinile Irska, Španjolska i Norveška, Slovenija je sinoć postala 12. članica Europske unije, ukupno 147. zemlja svijeta koja je priznala Palestinu. I zato se danas ispred parlamenta vijori palestinska zastava.
A na trgu ispred jedan od “buddy bears”, instalacije kojom se promiče tolerancija među državama i narodima, predstavlja Palestinu. Čin priznanja po posljednjim anketama podržava više od 60 posto Slovenaca, baš svi koje smo pitali bili su u većoj ili manjoj mjeri sretni zbog odluke.
“Svaki rat je ružan, mora postojati neki bolji način rješavanja problema. Priznanje Palestine dobar je korak u tom smjeru”, rekao nam je Artur. Urška kaže da se priznanje dogodilo u dobrom trenutku, ‘prije svega zbog tih silnih civilnih žrtava’. “Izrael bi mogao postati malo manje nasilan, barem se tako nadam. Nada umire posljednja”, kaže Darko.
Istu nadu gaji i jedna od najzaslužnijih da se priznanje uopće dogodilo. Tanja Fajon, slovenska šefica diplomacije može se samo nasmijati na optužbe opozicije da su zemlju svrstali uz teroriste Hamasa. Za Direkt kaže, kada ako ne sada. “Naravno da bismo željeli da slovensku odluku slijede i druge države u Europskoj uniji i svijetu, kako bismo iskoristili ovaj politički trenutak i diplomatskim putem pritisnemo izraelsku vladu da krene u pregovore, ali i na Hamas da je potrebno primirje, zaštita civila, veća humanitarna pomoć, oslobađanje talaca i, naravno, predanost rješenju dvije države”, ističe Tanja Fajon.
Ima i domaćih razloga
Da se priznanje dogodilo kako bi se, barem simbolično, poslala poruka Izraelu da zaustavi operacije u Gazi u kojima je dosad ubijeno najmanje 35 tisuća ljudi, mahom žena i djece, slažu se i analitičari. Ali ima i domaćih razloga. “Za razliku od Hrvatske, Slovenija ima vladu lijevog centra. Bila je dosta nepopularna uoči ovog priznanja, tražila je neku temu pred europske izbore i sama uvjerila javnost da je nešto potrebno učiniti. Hrvatska ima vladu desnog centra koja nije bila pod pritiskom očekivanja javnosti nego se bavila drugim temama”, kaže Marko Lovec, profesor na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani.
A upravo bunt studenata na tom fakultetu prošlog mjeseca, čak prije nego što se isto počelo događati na američkim sveučilištima, stvorio je dodatni pritisak na slovensku vladu da prizna Palestinu. Jan Vajgl, jedan od vođa protesta kaže kako bi volio da istim putem krenu i hrvatski studenti. “Svijet se budi, studenti se bude, svi smo sve više svjesni svega što se događa u Gazi, tih užasnih akcija aparthejdne, kriminalne izraelske vlade, i siguran sam da hrvatski studenti imaju dovoljno informacija da i oni zahtijevaju odgovornost od svojih institucija”, kaže Vajgl.
I ministrica vanjskih poslova ima slična očekivanja od Hrvatske. “Neki kažu zašto sad, je li ovo pravi trenutak. Više nego pravi trenutak je danas, čujemo to od mnogih, posebno od zemalja u regiji, da cijeli svijet, zajedno sa Ujedinjenim narodima, pozivaju ‘priznajte Palestinu i priznajte ju sad!'”, zaključuje Tanja Fajon.
A dok taj zdaj ili sad u Hrvatskoj nije na vidiku, slovenskoj vlasti, kao i najvećem dijelu građana, ostaje osjećaj da je njihova zemlja na pravoj strani povijesti, prenosi Danas.hr.
