Dogovore li se razvijene zemlje, kojima je dosadilo da njihove velike kompanije sele sjedišta u inozemstvo i odnose im tako prihode od poreza na dobit, svijet bi mogao vidjeti nešto novo.
Radi se o jedinstvenoj minimalnoj stopi poreza na dobit koja bi trebala vrijediti za sve zemlje i tvrtke. Velike i snažne ekonomije tako će skrojiti porezna pravila po svojoj mjeri, ali kako je riječ o kompleksnom i teškom području, dogovor se u više navrata odlagao. Novi rok o kojem se sada govori je sredina ove godine, pišu Vijesti.hr
Amerika je predložila da bude 21 posto, s čim su se složili ministri financija Francuske i Njemačke, a postoji i prijedlog Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o minimalnoj stopi od 12,5 posto.
No, jedno je jasno: postigne li se dogovor o minimalnoj stopi, ona će vrijediti za multinacionalne kompanije i tehnološke divove poput Amazona, Googlea i Facebooka, ali i za sve ostale tvrtke u svim zemljama na područjima za koja bude vrijedio dogovor.
Prof. dr. Nikša Nikolić, za Slobodnu Dalmaciju, podsjeća da se za sada o uvođenju minimalne globalne stope poreza na dobit govori kao o prijedlogu, odnosno planu koji će se, bez obzira koliko ozbiljan bio, susresti s brojnim preprekama koje mogu dovesti u pitanje njegovu realizaciju.
Nije uvjeren da će sve oko dogovora ići glatko i smatra da je suštinsko pitanje zašto je inicijativa za ovaj globalni projekt došla od SAD-a. Objašnjava kako je administracija Joea Bidena predložila da se u SAD-u postojeća stopa poreza na dobit s 21 posto poveća na 28 posto zbog uklanjanja problema i posljedica pandemije i realizacije ambicioznih infrastrukturnih projekata.
S novom stopom SAD dolazi u nepovoljniji položaj prema svim zemljama s nižim stopama, a posebno prema poreznim oazama.
“Da bi spriječio preusmjeravanje kapitala prema tim zemljama, odnosno preseljenje sjedišta mnogih kompanija u inozemstvo, SAD jednostavno iskorištava svoju vodeću poziciju tako da inicira uvođenje minimalne globalne porezne stope poreza na dobit”, kaže Nikolić.
Utjecaj na Hrvatsku
U Europskoj uniji godinama se pokušava ujednačiti porezna osnovica za oporezivanje dobiti, a OECD sa svoje strane godinama radi na problemu prelijevanja dobiti u porezno povoljnije zemlje. Velike zemlje imaju prosječnu stopu poreza na dobit od 20,8 posto, a male 14,5 posto.
S uvođenjem plaćanja minimalne stope poreza na dobit, mnoge će zemlje preko noći prestati biti atraktivne stranim kompanijama. Globalnoj minimalnoj stopi tako se protivi Irska, koja ima najniže poreze u Europi i smatra se poreznom oazom koja je uspješno privukla mnoge međunarodne ulagače.
Kako će sve to, prođe li globalna minimalna stopa, utjecati na Hrvatsku, pitanje je na koje Petar Vušković odgovara kako je sve još ipak na razini inicijative.
“Svaka zemlja ima specifičnu ekonomiju i najbolje bi bilo da sama određuje svoje porezne stope. Mi najbolje znamo što želimo postići s poreznom stopom od 10 posto koja je usmjerena prema 93 posto poduzetnika u zemlji. Želimo poreznim rasterećenjem stvoriti veću dinamiku rasta. To je preduvjet zapošljavanju i investicijama. Porezna presija nije dobra. Nema smisla uzimati novac efikasnom poduzetniku i alocirati novac neefikasnoj javnoj upravi ili velikom broju poduzeća koja posluju s gubitkom. Nemojmo zaboraviti da smanjivanjem poreza smanjujemo i političku moć stranaka. Iskustvo nam je pokazalo zašto je to dobro”, naglašava Vušković.
Zbog ujednačavanja poreznih stopa, ulagači će gubiti interes za ulaganje u manje razvijenim zemljama napomenuo je dr. Nikolić, te upozorava da se u istoj situaciji nalazi i Hrvatska. Naime, njezina je stopa poreza na dobit od 10 posto za tvrtke s prihodom od 7,5 milijuna kuna znatno manja i od predložene stope od 21 posto, ali i od stope 12,5 posto.
“Ne bi pritom trebalo zaboraviti da će se Hrvatska, osim s povećanim poreznim opterećenjem te gubitkom interesa stranih ulagača, susresti i s problemom gubitka mogućnosti optimiziranja svoga poreznog sustava, kojem su usmjerene sve dosadašnje reforme poreznog sustava”, objasnio je Nikolić.