Talijanski europarlamentarac daje i konkretne prijedloge za rješavanje ovog problema, a naglasak je posebice na nekim geografskim područjima koja su izloženija od drugih, pišu Vijesti.hr
“Nema se više što za reći o imigracijama, osim da se sve mora promijeniti”, tako je napisao europarlamentarac Pierfrancesco Majorino o svojim doživljajima na granici BiH i Hrvatske, koja se nalazi na takozvanoj balkanskoj migrantskoj ruti, nakon incidenta između pripadnika talijanske socijalističke stranke i hrvatske granične policije. Majorino poziva na kolektivnu odgovornost u odnosu prema migrantima, prenosi Il manifesto.
Agresivna politika nad migrantima
Podsjetimo, četiri europarlamentarca Pietro Bartolo, Alessando Moretti, Pierfrancesco Majorino i Brando Benefei stigli su na granicu između BiH i Hrvatske u subotu da bi se uvjerili na koji način Hrvatska postupa prema migrantima, ali hrvatska policija je to spriječila bez argumenata. Situacija u šumi Bojna u Hrvatskoj bila je prilično napeta te je policija navodno jurila europarlamentarce kako bi ih spriječila da dođu na mjesto kontrole gdje migranti uglavnom budu spriječeni da uđu u Hrvatsku. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović reagirao je rekavši da nema države na svijetu koja bi dopustila takvo ponašanje.
Majorino je kazao da malo ljudi može čiste savjesti progovarati o problematici priljeva migranata na europski kontinent. Opisuje svoj susret s hrvatskom policijom.
“Putem kojim smo išli prema granici s BiH ne prolaze delegacije institucija, već bose noge migranata, što je najveća slabost današnje politike”, rekao je Majorino aludirajući na to da političari i institucije nisu svjesni problema s kojima se suočavaju migranti.
Dodao je da hrvatska Vlada nije upoznata s pravim namjerama talijanskih europarlamentaraca te da provodi agresivnu politiku odbijanja migranata. Također, navodi da se u šumi Bojna agresivnim postupcima uskraćuje prolaze tom rutom te da za to postoje dokazi.
“Ne znam gdje je istina, znam samo da četvorici eurozastupnika nije data čak ni mogućnost da na svjetlu dana vide mjesta na kojima se može prijeći granica, a o kojima su nam mnogi mladići s kojima smo poslije ušli u kontakt ispričali jednostavne događaje koji se ponavljaju: ‘Sve nam ukradu, čak i cipele, istuku nas i izbace nazad'”, kazao je Majorino.
‘Pomiču se kazaljke na satu’
“Ali ne radi se samo o Hrvatskoj i pogriješit ćemo ako mislimo da stvar treba pripisati pojedinačnim ponašanjima nekih osoba ili čak, kako se povremeno pročita, ‘tvrdoj’ tradiciji jednog naroda”.
“Uostalom, sa stajališta nacionalnih politika, drugi čine puno gore stvari (dovoljno je otići do Mađarske) i mnogi, poslije, ostaju pasivni pred jasnom potrebom da se naprave drukčiji izbori”, poručio je Majorino.
Redovi u logoru Lipa, u kojima mladići iz Pakistana, Afganistana i Kurdistana pod snijegom čekaju malo hrane iz sustava pomoći (bez neke prave nacionalne BiH strategije), ti redovi koji sablasno pomiču kazaljke sata u ne tako davnu prošlost, nisu rođeni na Balkanu, dodao je.
Majorino je ustvrdio da se na razloge migracija, poput neravnomjernog razvitka, geopolitičkih tenzija, efekta klimatske krize i neutažene želje da se budućnost traži izvan granica matične države, ne gleda blagonaklono jer postupci SAD-a, Europske unije i internacionalne zajednice ne odgovaraju njihovim zahtjevima.
“Ovo su moja promišljanja promatrajući BiH gdje malene zajednice, koje su ranije bile gostoljubive, danas shvaćaju da je cjelokupan teret imigracija spao na njihova leđa”, kazao je Majorini.
Situacija o kojoj se svi moramo brinuti
Talijanski europarlamentarac daje i prijedloge za rješavanje ovog problema, a naglasak je posebice na nekim geografskim područjima koja su izloženija od drugih.
Zahtjeva da se prema migrantima drugačije postupa, primjerice, predlaže otvaranje humanitarnih koridora, kako u BiH, tako i na grčkoj granici s Libijom jer se, kako navodi Majorino, Europa više ne može ponašati kao opkoljena tvrđava.
Majorinov tekst završava pozivom da se promijeni Dublinski sporazum.
“Ako se ne želimo sažaliti nad golim tijelima u snijegu, samo da bi ih kasnije zaboravili u ispraznosti politike, treba nam novi europski plan koji je po svemu drugačiji od onoga kojeg je Europska komisija nedavno donijela”, izjavio je Majorino.
Dodao je da se o situaciji u BiH trebaju svi pobrinuti tako što ćemo stati uz bok onima koji već godinama rade u centru zbivanja, poput Crvenog križa i Caritasa.
