EVO KAKO KRADEMO

VideoTipični hrvatski prevarant: Ima 50 godina i ukrade 750.000 kn; ‘Najčešće se vara u kafićima, restoranima i trgovinama’

‘Ako ste u državnoj upravi možete krasti pet godina prije nego što će vas pronaći’, kazao je Marko Rakar

Konačno imamo istraživanje o tome kako krademo. Marko Rakar iz Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara proučio je 124 slučaja prijevare koji su se dogodili u zadnje dvije godine, i to u bankama, graditeljskim firmama, hotelima, skladištima, dućanima, poljoprivredi, u državi te u osiguranjima. Zaključio je da hrvatski prevarant ima 50 godina, muškarac je, u firmi iz koje krade ima dugi staž, i u 70% slučajeva ima suučesnika.

Prije nego se otkrije prijevara traje osam mjeseci, državna je uprava spora, treba im malo dulje, pet godina da se razotkrije. Prevaranti ukradu oko 750.000 kuna prosječno, firma gubi 13% prihoda, a najveći gubitak od prijevara je u ugostiteljstvu, veleprodaji i bankama i osiguranjima.

I baš to protupravno prisvajanje imovine je najčešći oblik prijevare (52 posto slučajeva), potom mito i korupcija (31 posto), a treći najpopularniji oblik prijevare Hrvata je kibernetički kriminal (22 posto).

Marko Rakar je za RTL Direkt komentirao kako to da u Hrvatskoj ima puno prijevara, ali jako malo istražitelja takvih radnji, njih 19.

“Istraživanje je provelo Udruženje ovlaštenih istražitelja prijevara Hrvatska, to je dio svjetske organizacije ovlaštenih istražitelja prijevara i ima nas svega 19. Jako smo učinkoviti. Za razliku od državnih istražitelja fokusirani smo na privatni sektor. Pozvali smo 1000 raznih ljudi da sudjeluju u istraživanju, a 75 posto svih odgovora se odnosi na privatni sektor, a 25 posto na državni”, kazao je Rakar.

‘Svatko tko ima priliku gurnuti ruku u teglicu s pekmezom – gurne’

Rakar je komentirao tko najviše krade.

“Ako gledamo upravljački kadar, on je u svim kategorijama, dakle izvršni direktor, menadžer, član Uprave, zbrojeno gledano oni su najdominantniji oblik. Vlasnici se relativno rijetko pojavljuju sa svega 11 posto situacija. Nakon upravljačkog kadra su zaposlenici. Svatko krade na svojoj razini autoriteta. Svatko tko ima priliku gurnuti ruku u teglicu s pekmezom gurne”, kazao je. Dodao je da je jedan od temeljnih problema prijevara to što menadžment sam postavlja loš etički ton upravljanja.

“Ako ljudi vide onoga na vrhu da krade, onda si misle zašto ne bih i ja malo uzeo”, kazao je.

Najčešće se vara u kafićima, restoranima i trgovinama

Najčešće se vara u kafićima, restoranima i trgovinama. Rakar je komentirao zbog čega je to tako.

“Najzastupljeniji oblik prijevare je protupravno oduzimanje imovine, s tim da je i novac imovina. To znači ne predavanje dnevnog utroška ili predavanje dijela dnevnog utroška, vrlo česti oblik prijevare je i plaćanje privatnih troškova kreditnom karticom ili pokušaj pravdanja neopravdanih troškova, fiktivnih troškova. Druga najveća grupacija prijevara je mito i korupcija koja je nominalno manje zastupljena kod nas nego na svjetskoj razini. Vjerujem da je razlika u tome jer je u našem slučaju puno manji ispitanika bio iz javnog sektora. Ako gledate samo javni sektor, mito i korupcija je najzastupljeniji oblik prijevare, a u privatnom je drugačije”, kazao je.

‘Ili su žene puno poštenije, ili su mudrije’

Komentirao je i ima li žena koje kradu u firmama.

“Možemo donijeti dva zaključka – ili su žene puno poštenije, ili su mudrije pa ih još nismo ulovili”, kazao je. Rakar se složio s tvrdnjom da je gospodarski kriminal svojevrsni hrvatski “brend”.

“Jedan od bitnih razloga zašto je toliko učestao je što nemamo razvijene sustave kontrole niti u privatnim firmama, niti u javnom sektoru. Rizik otkrivanja je razmjerno mali”, kazao je. Kazao je i da je većina slučajeva otkrivena slučajno.

‘Velika većina svih otkrivenih slučajeva su otkriveni slučajno’

“To je najčudnije od svega. Velika većina svih otkrivenih slučajeva je otkrivena slučajno, što znači da je netko slučajno naletio na podatak ili je došla eksterna dojava pa se otkrilo. Organizacije same nisu imale kontrolne mehanizme da detektiraju da nešto ne štima”, kazao je.

“SOS telefon ili neki drugi oblik prijave prijevare u Hrvatskoj ima sedam posto organizacija, dok je u svijetu to 80 posto”, kazao je. Komentirao je i podatak iz istraživanja da se puno duže može krasti u državnoj upravi.

‘Ako ste u državnoj upravi možete krasti pet godina prije nego što će vas pronaći’

“Tako su ispali rezultati. Mene je isto iznenadila ta velika disproporcija između privatnog i javnog sektora, s time da u privatni sektor spadaju banke i financijske organizacije svih vrsta i one su inače učestala meta raznoraznih prijevara, ujedno imaju i najrazvijenije kontrolne mehanizme koji služe da se one detektiraju. Banke i financijske institucije popravljaju malo prosjek privatnom sektoru, ali načelno i bez obzira na to javni sektor kasni pet godina za ostalima. Ako ste u državnoj upravi možete krasti pet godina prije nego što će vas pronaći”, kazao je Rakar, a prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views