Pobjeda Studentske liste na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji otvorila je pitanje tko su ljudi koji bi mogli preuzeti odgovornost za vođenje zemlje nakon dugogodišnje dominacije Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke. Među njima su liječnici, sveučilišni profesori, ekonomisti, umjetnici, sportaši i javne osobe, a posebno zanimanje izazivaju nositelj liste, kardiolog Ilija Srdanović, te proslavljeni košarkaš Dejan Bodiroga, bliski rođak legendarnog Dražena Petrovića.
Studentska lista nastala je iz pokreta studenata koji su blokadama fakulteta i masovnim prosvjedima zahtijevali odgovornost institucija nakon tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu.
Pokret je postupno prerastao u široku društvenu koaliciju koja okuplja studente, sveučilišne profesore, znanstvenike, umjetnike i druge javne osobe, s ciljem borbe protiv korupcije, jačanja transparentnosti institucija i provedbe demokratskih promjena u Srbiji.
Iako su studenti bili pokretačka snaga prosvjeda i političkog organiziranja, odlučili su da na čelu izborne liste neće biti isključivo studentski predstavnici. Umjesto toga, tijekom priprema za izbore birali su kandidate za koje smatraju da imaju znanje, iskustvo i sposobnost preuzimanja odgovornosti za rad državnih institucija.
Na prvo mjesto liste postavljen je dr. Ilija Srdanović, ugledni liječnik i sveučilišni profesor iz Novog Sada.
Ilija Srdanović: Kardiolog i profesor koji je podržavao studentske prosvjede
Ilija Srdanović rođen je 7. kolovoza 1970. godine u Novom Sadu. Po zanimanju je liječnik, specijalist interne medicine i kardiologije, a iza sebe ima dugogodišnju kliničku i akademsku karijeru.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vrbasu, a 1995. godine diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu.
Specijalizaciju iz interne medicine završio je 2001., a užu specijalizaciju iz kardiologije 2004. godine. Magistrirao je 2010. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, dok je doktorat stekao dvije godine poslije u Novom Sadu.
Od 1997. zaposlen je na Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Srijemskoj Kamenici, gdje radi na Klinici za kardiologiju.
Od 2018. predaje na Katedri za hitnu medicinu Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, a 2025. godine izabran je u zvanje redovitog profesora.
Srdanović je javno podržavao studentske i protukorupcijske prosvjede te osobno sudjelovao na prosvjednim okupljanjima.
U rujnu 2025. iznio je tvrdnju da je protiv prosvjednika u Novom Sadu upotrijebljeno otrovno kemijsko sredstvo.
Godinu dana poslije predstavljen je kao jedan od kandidata studentskog pokreta na prijevremenim parlamentarnim izborima. Nakon predaje izborne liste 14. rujna 2026. potvrđeno je da se nalazi na njezinu prvom mjestu.
Kakvu Srbiju zagovara nositelj Studentske liste?
Kada je riječ o zdravstvenoj politici, Srdanović se zauzima za sustav koji bi bio usmjeren na potrebe građana i osiguravao ravnopravan pristup zdravstvenoj skrbi.
Podržava decentralizaciju zdravstva te jačanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.
U intervjuu iz rujna 2026. iznio je i svoja stajališta o nekim od najvažnijih vanjskopolitičkih pitanja Srbije.
Kazao je da Kosovo, u skladu s Ustavom Srbije, smatra sastavnim dijelom zemlje te da se zauzima za pronalaženje rješenja za položaj Srba koji ondje žive.
Istodobno je poručio da pristupanje Europskoj uniji u tom trenutku nije prioritet Studentske liste, nego da prednost treba dati egzistencijalnim pitanjima i svakodnevnim problemima građana Srbije.
Među kandidatima bivši guverner, glumci, sportaši i sveučilišni profesori
Studentska lista okupila je niz poznatih imena iz različitih područja društvenog života.
Među kandidatima su liječnica Katarina Stanković, dramaturg Željko Hubač i kirurg Aleksandar Cvetković.
Na 27. mjestu nalazi se ekonomist Dejan Šoškić, bivši guverner Narodne banke Srbije.
Na listi su i poznati glumac Tihomir Stanić, bivši atletski reprezentativac Mihail Dudaš, nekadašnji nogometaš Mirko Poledica te odvjetnik Feđa Dimović.
Dio kandidata dolazi iz akademske zajednice. Među njima su sociolog Jovo Bakić, psiholog Aleksandar Baucal i rektorica Sveučilišta umjetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić.
Na listi su također inženjer Zoran Đajić, poljoprivrednik Zlatko Kokanović i odvjetnica Sara El Sarag.
Takav sastav odražava nastojanje studentskog pokreta da političku alternativu izgradi okupljanjem stručnjaka i javno prepoznatljivih pojedinaca iz različitih profesija.
Dejan Bodiroga: Košarkaška legenda i bliski rođak Dražena Petrovića
Među poznatim imenima povezanima sa Studentskom listom posebno se ističe Dejan Bodiroga, jedan od najuspješnijih europskih košarkaša svoje generacije.
Bodiroga je rođen 2. ožujka 1973. godine u Zrenjaninu, a tijekom bogate sportske karijere nastupao je za neke od najvećih europskih klubova, među kojima su Panathinaikos, Barcelona i Real Madrid.
S reprezentacijom Jugoslavije osvojio je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama 1996. godine, dva naslova svjetskog prvaka i tri naslova europskog prvaka.
Zanimljivo je da, unatoč tome što su ga Sacramento Kingsi izabrali na NBA draftu 1995. godine, nikada nije zaigrao u najjačoj svjetskoj košarkaškoj ligi.
Hrvatskoj javnosti posebno je zanimljiva njegova obiteljska povezanost s legendarnim hrvatskim košarkašem Draženom Petrovićem.
Bodiroga je svojedobno u razgovoru za televiziju Studio B otkrio da su njih dvojica bili bliski rođaci.
„Draženov djed i moja baka su rođeni brat i sestra, tako da smo mi vrlo blizak rod. Očevi su nam prvo, a mi drugo koljeno”, objasnio je Bodiroga.
Prisjetio se i njihova susreta u Sjedinjenim Američkim Državama, u vrijeme kada je Dražen igrao za Portland Trail Blazerse, a Bodiroga je s momčadi Zadra boravio na američkoj turneji.
Zajedno sa suigračima gledao je utakmicu Phoenixa i Portlanda, nakon koje se osobno upoznao s Draženom.
Bodiroga je isticao da je Petrović za njega bio jedan od najvećih košarkaša koji su obilježili europsku i svjetsku košarku.
Od studentskih blokada do političke pobjede
Studentska lista nastala je kao odgovor na dugotrajnu političku i društvenu krizu u Srbiji, a njezin razvoj od studentskih blokada do izborne pobjede pokazuje koliko je snažnu podršku pokret uspio okupiti.
U središtu njegova programa nalaze se borba protiv korupcije, odgovornost državnih institucija i jačanje demokratskih standarda.
Nakon pobjede na prijevremenim parlamentarnim izborima, pred ljudima koje su studenti odabrali za svoje predstavnike sada je znatno zahtjevniji zadatak: politička obećanja i zahtjeve s prosvjednih okupljanja pretočiti u konkretne poteze državnih institucija, piše Net.hr.
