Ljetni mjeseci za pripadnike Hrvatske gorske službe spašavanja tradicionalno znače velik broj intervencija, a ove godine njihov je broj blago porastao. Dehidracije, prijelomi i potrage za nestalim osobama među najčešćim su razlozima zbog kojih spašavatelji izlaze na teren, dok se samo na području Nacionalnog parka Paklenica do 10. kolovoza dogodilo 33 akcije spašavanja.
Izvršni pročelnik HGSS-a Marko Rakovac za HRT je rekao da se dinamika intervencija ne razlikuje značajno od prethodnih godina. Najteže su, ističe, akcije koje završe smrtnim ishodom, kao i potrage za djecom.
Tijekom ljeta HGSS odradi približno trećinu ukupnog godišnjeg broja intervencija. Porast broja akcija može se povezati i sa sve većim brojem turista i domaćih stanovnika koji tijekom visokih temperatura odlaze u planine i prirodu.
HGSS sudjeluje i u odgovoru na veće izvanredne situacije poput požara. Rakovac je objasnio da gašenje požara pripada vatrogascima, dok HGSS i druge operativne snage prema potrebi pružaju podršku. Kao primjer naveo je veliki požar na području Omiša, gdje su pomagali lokalnom stanovništvu, uključujući evakuaciju i zbrinjavanje ljudi, u suradnji s vatrogascima, Crvenim križem i Civilnom zaštitom.
Naplata spašavanja zasad nije opcija
Pitanje koje se često otvara nakon intervencija u kojima se pokaže da su ljudi u prirodu krenuli nepripremljeni odnosi se na mogućnost naplate spašavanja. Članovi HGSS-a su volonteri, a njihove se intervencije građanima ne naplaćuju. Rakovac smatra da to zasad ne treba mijenjati.
Naglašava da treba razlikovati naplatu spašavanja od eventualne prekršajne odgovornosti osobe koja je nesreću izazvala namjerno ili grubom nepažnjom. Takvih je slučajeva, kaže, znatno manje od intervencija u kojima ljudi trebaju pomoć zbog okolnosti za koje ih se ne može smatrati odgovornima.
„U odnosu na jednoga koji namjerno skrivi nesreću, plastično rečeno, deset je onih kojima je pomoć potrebna“, rekao je Rakovac.
Uvođenje naplate moglo bi, smatra, stvoriti i novi problem. Ljudi kojima pomoć zaista treba mogli bi zbog straha od visokog računa odgađati poziv HGSS-u, čime bi se njihova situacija na terenu mogla dodatno pogoršati.
Iako postoje slučajevi u kojima turisti ili domaći stanovnici zaglave u planinama isključivo vlastitom krivnjom, Rakovac kaže da oni predstavljaju manji dio ukupnih intervencija. Zbog toga naplata spašavanja trenutačno nije u fokusu HGSS-a.
Nedostaje bolja mogućnost spašavanja iz zraka
HGSS zasad ostaje organiziran prvenstveno kao volonterska služba. Broji oko 1200 pripadnika raspoređenih u 25 stanica, dok je približno 50 ljudi zaposleno kako bi se dio administrativnih poslova mogao obavljati profesionalno.
Rakovac kaže da operativnost službe trenutačno nije ugrožena, a postupno se radi i na obnovi zastarjelog voznog parka. Kao područje u kojem postoji prostor za značajan napredak izdvojio je helikoptersko spašavanje.
HGSS-u je, prema njegovim riječima, potrebna mogućnost spašavanja iz zraka letjelicama koje bi bile dostupne onda kada ih spašavatelji trebaju. Stalno helikoptersko dežurstvo moglo bi otvoriti i pitanje profesionalizacije dijela službe jer bi zahtijevalo stalnu prisutnost spašavatelja u bazama.
Potpuna profesionalizacija HGSS-a u ovom trenutku ipak nije opcija. Rakovac ističe da bi se o takvom modelu trebalo ozbiljnije razmišljati tek ako bi postojeći volonterski sustav počeo ugrožavati operativnost službe, prenosi Index.
