Tri godine nakon uvođenja eura u Hrvatskoj, glavni ekonomski analitičar HUP-a Hrvoje Stojić dao je sveobuhvatan osvrt na učinke zajedničke valute, ističući da je euro ispunio svoju stabilizacijsku ulogu, ali da sada ključnu riječ moraju preuzeti ulaganja u produktivnost. U analizi objavljenoj na LinkedInu poručio je: „Euro je odradio svoje. Sad su na redu ulaganja u produktivnost.“
Među najvećim pozitivnim učincima Stojić navodi povijesno najbolji kreditni rejting Hrvatske, znatno niže kamatne stope te smanjenje troška kapitala, što je povećalo vrijednost domaćih poduzeća i njihov investicijski potencijal. Nestankom troška konverzije kuna u euro gospodarstvo je, procjenjuje se, uštedjelo gotovo 200 milijuna eura, dok je produktivnost od 2019. realno porasla oko 13 posto – znatno brže nego u prosjeku euro područja.
S druge strane, upozorava na ozbiljne izazove. Rast plaća, koji je realno iznosio oko 26 posto od 2019., sve se više temelji na državnim intervencijama i znatno nadmašuje rast produktivnosti. Uz to, inflacija je viša nego u euro području, osobito zbog snažnog rasta cijena usluga, što negativno utječe na cjenovnu konkurentnost dijela hrvatskih poduzeća.
Stojić zaključuje da je pozitivan učinak eura na konkurentnost neupitan, ali da bez daljnjih ulaganja, inovacija, discipline u javnim financijama i usklađivanja rasta plaća s produktivnošću taj potencijal neće biti u potpunosti iskorišten.
U međuvremenu, građane se podsjeća da rok za zamjenu kovanica kuna i lipa istječe 31. prosinca 2025., nakon čega će one postati trajno bezvrijedne. Novčanice kuna moći će se mijenjati bez vremenskog ograničenja, ali isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci, po fiksnom tečaju konverzije, piše Net.hr.
