O ratu na Bliskom istoku u studiju RTL-a svoje mišljenje dao je bivši ministar obrane Ante Kotromanović
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi vojna operacija protiv Irana mogla biti završena u razdoblju od dva do tri tjedna te da Hormuški tjesnac više ne smatra svojom odgovornošću.
Također je poručio da Teheran ne mora postići dogovor s Washingtonom kako bi sukob završio. U razgovoru za Telegraph dodao je i da “ozbiljno razmatra” mogućnost povlačenja SAD-a iz NATO-a, koji je opisao kao “tigra od papira”. Nezadovoljan je jer se članice Saveza nisu htjele uključiti u vojne aktivnosti na Bliskom istoku.
Hoće li rat zaista završiti za par tjedana ili će se samo Amerikanci povući?
Poznati mirotvorac Trump se opet uvrijedio. Ja se nadam da bi se on mogao povući iz ovog sukoba, nepotrebnog sukoba koji je doveo svijet u veliku, tešku krizu. Možda to završi za 2-3 tjedna, ali moram reći da on nije ostvario svoj cilj. Nije srušio režim, niti je razbio te laboratorije za razvoj nuklearnog oružja. To je bio jedan rat iz hira, po nagovoru, a sad svi vidimo primjer Izraela. On sad traži najbolju izliku zbog svojih unutrašnjih izbora. Ako sad izgube nekakve male lokalne izbore u svom mjestu, tamo gdje ima svoju malu kućicu, vrlo brzo ćemo doći do stranačkih izbora u Senatu i Kongresu tijekom godine. Gubi potporu i mora izaći iz tog rata koji košta milijarde i milijarde.
Ono što vidimo je da je rat na Bliskom istoku svakako posvađao saveznike, on sad već ozbiljno prijeti da bi mogli izaći iz NATO-a? Kakve bi tu mogle biti posljedice? Je li to uopće realno?
Znamo da to nije baš brza odluka, znamo da Senat mora donijeti dvotrećinsku većinu, kao i Kongres. Ali ako bi došlo do takve formalne ili neformalne odluke, ja mislim da bi već sada EU i Bruxelles morali imati nekakvo tijelo za analizu i procjenu takvih scenarija. To bi bio jedan tektonski poremećaj. Formalna odluka znači formalni izlazak iz nekakve organizacije. Neformalna može značiti, recimo, da odbije jamstva nekakvoj državi koja može biti ugrožena – recimo sada Litva od Rusije ili Hrvatska od Srbije.
I Hrvatska je članica NATO-a, a što bi to značilo za Hrvatsku? Vi ste bili ministar obrane, naoružavali smo se po NATO standardima.
Za Hrvatsku to ne bi bilo dobro. Mi smo članica, oslonili smo se na kolektivnu obranu. Ono što sad vidimo, situacija u svijetu je vrlo kaotična i krizna, i Hrvatska mora razvijati vlastite sposobnosti. Moramo više razvijati obrambenu industriju. Moramo se vratiti na državni kapitalizam kakav smo imali prije, da država kontrolira jedan dio firmi koje se bave obrambenom industrijom. To smo razbili tijekom i nakon rata. Država bi trebala osigurati određena sredstva sa strateškim partnerima koji će, recimo, izgraditi tvornicu baruta ili tvornicu streljiva. Moramo biti samostalniji. Obrambena industrija je nova komponenta ratovanja. Bez obrambene industrije ti nisi održiv. Ako nemaš na vlastitom teritoriju određena sredstva, nema tog opskrbnog lanca koji ti može omogućiti dugoročno i održivo ratovanje i obranu zemlje.
Možda je o tome bilo riječi i na sastanku predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića. I vi ste kao ministar obrane često bili na takvim sastancima. Koliko su oni važni i što zapravo mogu donijeti kao zaključke?
Jako su važni. Vijeće za nacionalnu sigurnost i Vijeće za obranu su najvažnija tijela koja koordiniraju državu, predsjednika i Vladu. Ono što danas znam, jer sam razgovarao s nekim ljudima, jest da je to stvarno bio jedan vrlo, vrlo dobar razgovor – temeljit, organiziran i pripremljen da se na najbolji način razgovara o važnim sigurnosnim temama. Ali želim reći ovo: država ne smije biti disfunkcionalna kao što je bila zadnje četiri godine. To mora biti kontinuitet. Oni se od ovog trenutka moraju periodično sastajati s obzirom na situaciju u zemlji. Sve drugo – nekakve privatne nesporazume i nesuglasice – ne smiju stavljati ispred nacionalnih interesa. Jer to bi bilo pljuvanje, po meni, i po Domovinskom ratu i po svim braniteljima koji su se tukli, koji su ranjeni ili su poginuli, samo zato što netko neće negdje sjesti.
S ta dva vijeća stiglo je očekivano šturo priopćenje da se raspravljalo o aktualnim sigurnosnim pitanjima, posljedicama rata na Bliskom istoku, utjecaju na cijene energenata i obrambenim sposobnostima. Kako vi iščitavate te zaključke? Možemo li ipak nešto pobliže znati o čemu su se dogovarali?
Priopćenja su uvijek tako općenita, ali zbilja, ono što znam – zadovoljan sam načinom na koji mi je prezentirano kako su razgovarali. Nisam se čuo s Milanovićem, ali mislim da je to jedan dobar put koji je nužno nastaviti.
Posljednjih dana tema je bila i ‘Davidova pračka’, kupnja izraelskog oružja. Mislite li da je i to bila tema?
Vjerojatno je bila tema, ali Hrvatska, odnosno Ministarstvo obrane i Glavni stožer, moraju napraviti novi niz strateških dokumenata. Od Strategije obrane koja je već “passé”, s obzirom na ono što vidimo – što Srbija kupuje i kakvo oružje nabavlja. Moramo napraviti novi Dugoročni plan razvoja oružanih snaga. Moramo čak mijenjati Zakon o obrani i Zakon o službi da bismo se prilagodili novim stvarima i sredstvima koja dolaze. Tako da Ministarstvo i Glavni stožer imaju jako puno posla oko prilagodbe novoj situaciji. Jednostavno, novo vrijeme zahtijeva nove ljude. Ključno je vratiti što više ljudi koji nešto znaju o obrani, bez obzira na to jesu li to bivši časnici ili civili koji su radili u Ministarstvu. Treba napraviti timove i pomoći da se to sve skupa posloži na puno kvalitetniji način kako bismo mogli parirati svim izazovima koji su evidentni i gdje svaki dan iskoči nešto novo. Svaka velika kriza ima utjecaj na Republiku Hrvatsku.
Možda je na ovim sastancima bilo riječi i o naoružavanju Srbije. A što kažete na odluku predsjednika Milanovića koji je zabranio Aleksandru Vučiću dolazak u Hrvatsku?
Pa u redu. Očekivano. Vidimo u zadnjih nekoliko godina da s prostora Republike Srbije dolaze strašni i brutalni napadi prema Hrvatskoj. Svi naši političari, uključujući Plenkovića, Milanovića i Piculu, za njih su ustaše. I ja sam ustaša. Svi smo mi ustaše za njih. Mislim da Hrvatska u jednom trenutku mora reći jedno odlučno “ne” – vrlo pametno i hladno. Mi nemamo s tim problema. Ne očekujemo napad Srbije niti da ćemo u tom smislu biti ugroženi, ali Hrvatska u svakom slučaju uvijek mora imati sredstva odvraćanja. Vjerujem da se o tome pričali danas na koordinacijama.
Koja će to biti sredstva odvraćanja? To ćemo prepustiti struci. Imamo Ministarstvo obrane, imamo dobre ljude tamo i u Glavnom stožeru koji uvijek mogu donijeti kvalitetnu odluku na način da zaštite Republiku Hrvatsku i njezine granice, piše Danas.hr.
