Evo gdje turisti troše novac i zašto to na kraju plaćamo svi
Je li ovogodišnja turistička sezona uspješna ili podbacuje? Nakon nagađanja u lipnju i početkom srpnja da su turisti odustali od Hrvatske, situacija se promijenila. Posljednjih tjedana plaže su ponovno pune, kao i apartmani i hoteli. Barem prema brojkama, turizam zasad bilježi dobar rezultat.
Na otoku Krku broj gostiju toliko je velik da su im počeli nuditi smještaj i pod morskom površinom. Pokrenuta je nova tura tijekom koje posjetitelji mogu istraživati morsko dno.
“Jako mi se svidjelo. Bilo je to sjajno iskustvo. Vidjeli smo ribe, malog ježa i morske zvijezde”, kaže Alex iz Njemačke za RTL Danas.
‘Ostvarili smo dobar turistički rezultat’
Njemački turisti i dalje su uvjerljivo najbrojniji gosti na Krku. To potvrđuje i podatak da je u srpnju zabilježen rast ukupnog broja noćenja od 2 posto, što pokazuje da su ostali vjerni drugom najvećem hrvatskom otoku.
“Ostvarili smo dobar turistički rezultat. Bio je nešto lošiji u šestom, ali su se podaci pojačali, kako je bio dobar peti tako je na kraju dobar i sedmi mjesec”, kaže direktor Turističke zajednice otoka Krka Petar Škarpa.
Prema podacima e-Visitora, Hrvatsku je od početka godine posjetilo 12,4 milijuna turista, što predstavlja rast od 1 posto. Ostvareno je 59,1 milijun noćenja, također uz povećanje od 1 posto. Sam srpanj donio je još bolje rezultate – zabilježeno je 4,7 milijuna dolazaka, 2,5 posto više nego ranije, te 29,6 milijuna noćenja, što je povećanje od 1 posto.
Rast od 1 posto bilježi i Bol. Osim Nijemaca, Austrijanaca, Slovenaca i domaćih gostiju, sve je više i turista iz Srbije, čemu pridonosi izravna zrakoplovna linija.
“Posljednjih nekoliko godina vrlo su turbulentne, još od korone praktički nismo imali sezonu koju smo dočekali bez neke nove globalne krize i neizvjesnosti, i u tom kontekstu činjenica da smo zadržali prošlogodišnje rezultate i ostvarili rast za nas je dobar rezultat”, objašnjava načelnica Općine Bol Katarina Maričić.
Recept je jasan
Pomalo paradoksalno, ugostitelji bilježe dobre rezultate iako su njihove terase često prazne. Prijavili su veći promet, ali ostaje pitanje znači li to da posluju uspješnije. Dok dio njih praznije restorane povezuje s velikim brojem novih ugostiteljskih objekata, naš sugovornik glavni problem vidi u previsokim cijenama.
“Jedno jeftino jelo kao što je pizza, koje sad košta 10, 12, 15 pa i 20 eura, to je suluda stvar, mislim, oni koji to proizvode znaju koliko ona zapravo košta. Ja sam nedavno bio u Italiji, ja sam se šokirao njihovim cijenama — oni su puno jeftiniji od nas”, kaže prodajni stručnjak Emil Pavić.
Više cijene primijetili su i turisti na Braču, no konačna procjena vrijednosti ovisi o tome smatraju li da su za plaćeni iznos dobili ono što očekuju.
“Svaka roba na tržištu pronaći će svog kupca, a na svakom je poduzetniku da pronađe taj balans između cijene i vrijednosti koju će njegovi kupci prepoznati. Oni koji pronađu taj balans i koje gost prepozna bit će uspješni, a oni koji se ne snađu, teško će dugoročno opstati”, kaže Maričić.
Zaključak se nameće sam
Pitanje cijena u restoranima važno je i zbog toga što njihova nepristupačnost može utjecati na ponašanje turista. Ako su gostima preskupi, više će vremena provoditi u svojim apartmanima, gdje sami pripremaju hranu, dok se posljedice rasta cijena na kraju odražavaju na sve.
“Kod nas većina gostiju još uvijek dolazi u privatni smještaj, u apartmane. To su ljudi koji kuhaju u apartmanima i pripremaju hranu, što znači da automatski kupuju tu hranu u trgovačkim centrima, potražnja za tim proizvodima ne pada i cijene konstantno rastu”, objašnjava Pavić.
Ipak, turisti su spremni izdvojiti više novca kada im se nude kvalitetni autohtoni proizvodi koje kod kuće nemaju priliku kušati. Na Krku su, čini se, pronašli formulu zbog koje se gosti vraćaju.
“Odlična gastronomija, naša vrbnička žlahtina, pršut, autohtoni proizvodi, šurlice… Znači, gastronomija je na visokoj razini”, kaže Škarpa.
Zaključak se nameće sam – umjesto ponude koja se na svakom koraku svodi na burgere i pizze, veći naglasak na tradicionalnoj mediteranskoj i domaćoj gastronomiji mogao bi privući više gostiju. Bolja ponuda autohtonih specijaliteta mogla bi napuniti restorane, a turisti bi pritom manje razmišljali o cijenama, piše Net.hr.
