BORIS LALOVAC

Video | U eurozoni će rasti kamate. Bivši ministar tumači kako će to u RH osjetiti građani sa svojim kreditima

Inflacija, kako kod nas, tako i u EU-u. Jasno je da će se to osjetiti i u Hrvatskoj. Ali koliko? i isplati li nam se uvesti euro? Više u video prilogu!

Koliko raste rata kredita ako, primjerice, kamata raste za 1,5 posto i koje posljedice inflacije još možemo očekivati? Ivani Brkić Tomljenović kao gost RTL-a Danas objasnio je bivši ministar financija Boris Lalovac.

Guverner HNB-a Boris Vujčić, čuli smo, kaže da će Europska središnja banka (ECB) vjerojatno podizati kamatne stope, o tome i FED odlučuje u ova dva dana. Što to konkretno znači za Hrvatsku i njene građane koji imaju kredite?

Za građane koji imaju fiksne kamatne stope, to ne znači apsolutno ništa. Oni mogu biti mirni. Za one građane koji imaju promjenjivu kamatnu stopu, ove godine također ne bi trebalo značiti ništa i to zato što su ili vezani za nacionalnu referentnu kamatnu stopu, odnosno nisu vezani za euro, nego se financiraju iz depozita hrvatskih građana. Sljedeće godine, ako bi ECB nastavila podizati kamatnu stopu, moglo bi doći do korekcija kamatnih stopa. Ali, nemojmo zaboraviti da su cijelo vrijeme i HNB i Vlada uvjeravali, kad Hrvatska uđe u eurozonu, imat će niže premije rizika, imat će niže transakcijske troškove…

… ali sad vidimo kakva je inflacija…

… naravno. Ali ako vam se podiže s jedne strane zbog svega ovoga što ECB radi, s druge strane ipak vam daje sigurnost, pa bi se to negdje trebalo kompenzirati. I to zato što već sada članice eurozone imaju niže kamatne stope nego što imaju hrvatski građani. Zato se cijelo vrijeme govorilo da idemo tamo, kako bismo imali sigurnije, jeftinije izvore odnosno stabilnije izvore financiranja.

Neki govore da bi tu banke mogle loviti u mutnom.

Ja očekujem, ako se to dogodi, da će HNB vrlo jasno reći, zbog čega se podižu kamatne stope. Zasad, mislim da ne bi trebalo biti nikakvog straha. I to zbog sljedećeg. ECB je vrlo oprezan, za razliku od SAD-a, što se tiče podizanja kamatnih stopa. Gledajte što se događa u Europi, imate inflaciju u Frnacuskoj od 4 posto, imate s druge strane inflaciju u Litvi od 16 posto, a ista valuta. To je kao da u Hrvatskoj imate kunu, a svaka županija da ima svoju inflaciju.

I kako onda reagirati?

Da. Sigurno Francuzima neće biti svejedno da ECB diže kamatne stope. Zašto? Zato što to vuče gospodarstvo u recesiju.

Jasno je da je kraj tog jeftinog novca. Što očekujete, koliko bi se mogle podizati kamatne stope?

Ako bi se one podizale u početku 0,5 posto, to ne bi trebalo biti nikakvo veće opterećenje za građane. Računalo se, ako bi kamata bila oko 3 posto za prosječan kredit od nekih 70.000 eura, ako se poveća na 4 posto, ovisno o ročnosti, to je nekakvih 30-ak eura mjesečno. I to nije malo povećanje, to od 1 posto. Ecb je do sada bio vrlo… hm…

Vrlo suzdržan?

Tako je. Zašto? Zato što to dovodi do recesije. A nitko ne želi imati recesiju.

Kakav je onda vaš savjet hrvatskim građanima? Mijenjati te promjenjive kamatne stope ili?

Sadašnje fiksne kamatne stope više koštaju nego onome tko ima promjenjivu. Oni koji imaju fiksnu kamatnu stopu, sada plaćaju, na ovom istom primjeru, negdje oko 20 eura više mjesečno nego oni koji imaju promjenjivu kamatnu stopu. Prema izvorima HNB-a, većina građana, preko 50 posto, ima fiksnu kamatnu stopu; opekli su se na švicarcu i na brojnim nekim drugim situacijama. Svatko će procjenjivati s obzirom na to kolika mu je ročnost do kraja. A i pitanje je i po kojoj cijeni, jer ako sad želi promjenjivu kamatnu stopu, pitanje je po kojoj cijeni će je dobiti.

Ulazimo uskoro u eurozonu. Smatrate li da je to dobar potez uz ovu inflaciju?

Ja mislim da je dobar. Mi sad imamo inflaciju isto sedam, osam posto, a nismo u euru. Dakle, mislimo da su veće mogućnosti da Hrvatska ima koristi od ECB-a, mnogostruke, da će to pozitivno djelovati na ekonomiju, na građane. I ne bismo se trebali bojati. Evo, gledajte. Danas preko noći cijena energenata skoči 200 posto. Zamislite da nam se, ne daj Bože, s tečajem dogodi nešto slično tome. Mi to ne bismo mogli braniti.

Kad ste spomenuli energente, skladište Okoli je gotovo prazno, plin poskupljuje. Po kojoj cijeni ćemo mi kupovati? Država je rekla da će nadomjestiti ovaj plin.

Ne bih volio biti u položaju Vlade koja danas mora kupiti plin po puno skupljoj cijeni, a vjerojatno na zimu, ako cijena plina bude niža, postavit će se pitanje koje su milijarde samo na razlici u cijeni plina…

Jesu li oni tu zakazali, po vama?

Nisam takav stručnjak, ali ovo je sigurno vrlo sklisko područje, vrlo osjetljivo područje. Samo neka budu jasni, transparentni, neka cijelo vrijeme jasno komuniciraju što se događa, a ne da su cijelo vrijeme građani i novinari ispred Vlade u takvim delikatnim pitanjima, donosi RTL.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari