Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine prazno je gotovo 600 tisuća stanova, što je 43 posto više nego prije 10 godina. To su privatni, državni i gradski stanovi
Stan od 90 kvadrata u novogradnji s tri spavaće sobe i velikom terasom je prazan. Ali ne zadugo. Traži nove vlasnike, a cijena oko 4 tisuće eura po četvornom metru.
Agentica za nekretnine Martina Mataić Škugor objašnjava o kakvoj nekretnini je riječ:
“Za novogradnju u širem centru grada uvijek ima potražnje zbog dobre lokacije i infrastrukture. I kupci koji kupuju ovu nekretninu imaju namjeru i živjeti, a ne držati je praznom.”
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine prazno je gotovo 600 tisuća stanova, što je 43 posto više nego prije 10 godina. To su privatni, državni i gradski stanovi.
“Prema našoj praksi uglavnom su prazni stanovi gdje imamo više suvlasnika ili više nasljednika ili gdje imamo određene pravne probleme najčešće vezane uz legalizaciju pa su to stanovi kojima treba vrijeme da budu spremni za prodaju”, kaže Mataić Škugor.
Najviše je praznih stanova u Zagrebu, oko 84 tisuće, a zatim slijede turistička središta u -Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
“Ono što je paradoks cijele situacije da imamo istovremeno praznih stanova, a istovremeno nedostaje stanova za prosječne obitelji i mlade. Tako da je tu očito jedna diskrepancija prije svega u poreznoj politici koja potiče izgradnju stanova za odmor, odnosno za turistički najam, a s druge strane nam fali stanova za stanovanje”, kaže Dubravko Ranilović predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-a.
Podaci su pokazali da je gotovo svaki treći prazan.
“Mene je osobno iznenadio taj broj, ali nisam očekivao toliko velik broj. Razloga je više od nepostojanja smislene stambene politike na razini države do tradicije. Ljudi ulažu u nekretnine jer to je najsigurniji oblik ulaganja, kako bi to rentirali s obzirom na porezni tretman i veliki broj je nekretnina u vlasništvu stranaca. Lakše je oprati novac kupnjom nekretnine nego na drugi način”, kaže ekonomski analitičar Luka Brkić.
Velik je broj nekretnina koje su prazne samo na papiru i u statistici. “Dakle, nekretnine u kojima netko ima, ali to nije evidentirano da se koriste”, objašnjava Brkić.
U Državnom zavodu za statistiku objašnjavaju kako se podaci odnose na stanove koji čekaju da se prodaju ili iznajme, ali ne i na one koje se koriste za najam i odmor. Pa je uz njih 600 tisuća, još 230 tisuća praznih vikendica, piše Danas.hr.
