Zdravstveni sustav u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim izazovima – trenutačno nedostaje čak 284 obiteljska liječnika, uz dodatnih 105 ginekologa i 107 pedijatara, pokazali su rezultati istraživanja koje je predstavila Hrvatska liječnička komora (HLK).
Na konferenciji za medije HLK-a, zamjenica predsjednika Komore Vikica Krolo upozorila je da je aktualni model zapošljavanja u domovima zdravlja neodrživ, prvenstveno zbog slabijih primanja i uvjeta. Kao ključno rješenje, HLK predlaže da se liječnicima omogući slobodan izbor – žele li raditi u okviru doma zdravlja ili kroz privatnu praksu.
Kriza u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Istraživanje HLK-a pokazuje da u sustavu nedostaje 12 posto timova obiteljske medicine u odnosu na ono što propisuje Mreža javne zdravstvene službe. Kada su u pitanju ginekolozi i pedijatri, situacija je još gora – nedostaje ih gotovo trećina.
Najpogođenije su županije na istoku zemlje i Istra. U Sisačko-moslavačkoj županiji, primjerice, nedostaje čak 83 posto pedijatara, a pet drugih županija bilježi manjak veći od 20 posto obiteljskih liječnika.
Devet mjera za spas sustava
Kako bi se usporilo urušavanje primarne zdravstvene zaštite, HLK je predstavila devet prijedloga. Među najvažnijima su:
- Sloboda izbora između doma zdravlja i privatne prakse
- Ograničenje broja pacijenata po liječniku (1500 za obiteljsku medicinu, 850 za pedijatre, 5000 za ginekologe)
- Uvođenje grupne prakse (više liječnika u jednoj ordinaciji)
- Nacionalni sustav za specijalizacije
- Povećanje podrške kroz dodatno osoblje (sestre i drugi stručnjaci)
Također, predlažu digitalizaciju i pojednostavljenje administrativnih procesa, kao i uključivanje lokalnih vlasti u privlačenje liječnika – npr. osiguravanjem stanova i boljih uvjeta rada.
Liječnici preopterećeni, nezadovoljni i sve češće “izgoreni”
Obiteljski liječnici dnevno obave u prosjeku 32 pregleda, 40 konzultacija i 42 administrativna zadatka. U privatnim ordinacijama brojke su još veće. Pedijatri, primjerice, pregledaju i do 44 djece dnevno uz dodatnih 25 konzultacija s roditeljima.
Prema anketi, čak 46 posto obiteljskih liječnika i 43 posto pedijatara pokazuje znakove burnout sindroma. Kod ginekologa taj broj iznosi 32 posto. Posebno su pogođene žene – njih 47 posto pati od izgaranja, u usporedbi s 32 posto muškaraca u profesiji.
Dodatno nezadovoljstvo proizlazi iz činjenice da 94 posto privatnih liječnika nema utjecaj na uvjete ugovora s HZZO-om, a mnogi ne uspijevaju ni iskoristiti godišnji odmor. U domovima zdravlja situaciju pogoršavaju lošija oprema i niže plaće.
