Izgledaju poput običnih naočala, ali mogu snimati sve što njihov korisnik vidi, često gotovo neprimjetno. Nakon dva slučaja zloupotrebe u Istri, pitanje privatnosti ponovno je u fokusu, dok Njemačka već razmatra zabranu Metinih pametnih naočala
Na prvi pogled gotovo se ne razlikuju od klasičnih naočala, no pametne naočale danas mogu puno više. Omogućuju snimanje fotografija i videozapisa, pomažu pri navigaciji, mogu odgovoriti na pozive, reproducirati glazbu i koristiti funkcije umjetne inteligencije. Ipak, kako njihove mogućnosti rastu, sve je veća i zabrinutost zbog zaštite privatnosti te mogućnosti prikrivenog snimanja.
Kada naočale snimaju, na to bi trebala upozoravati mala lampica ugrađena u okvir. No osobito na dnevnom svjetlu nije je uvijek jednostavno primijetiti, a postoje i pokušaji zaobilaženja takve zaštite.
“Na dnevnom svjetlu takve je uređaje vrlo teško zamijetiti i shvatiti da je riječ o prikrivenom snimanju. Ljudi i dalje ne obraćaju pozornost na takvo snimanje”, upozorava Tomislav Vazdar, stručnjak za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju.
Lampicu je moguće pokušati onesposobiti
Kada netko prema nama usmjeri mobitel, uglavnom možemo pretpostaviti da nas fotografira ili snima. Kod pametnih naočala to je puno teže procijeniti jer nije jasno gleda li nas osoba samo kroz naočale ili istodobno uključuje i snimanje. Tech analitičar Dragan Petric upozorava da se čak i svjetlosni indikator koji signalizira snimanje može pokušati zaobići.
“Jednako je lako takvu lampicu pokušati onesposobiti, prekriti nekakvim trakama. Postoje sustavi zaštite od takvih pokušaja varanja, međutim ljudi su snalažljivi”, kaže Petric.
Na društvenim mrežama već se može pronaći velik broj snimki zabilježenih iz perspektive korisnika koji nose pametne naočale. U pojedinim videima korisnici prilaze nepoznatim osobama i razgovaraju s njima dok ih istodobno snimaju. Time se dodatno otvara pitanje jesu li osobe koje se snimaju uopće svjesne da se njihov razgovor bilježi.
Njemačka razmatra zabranu
Zbog mogućih zloupotreba i sve većih pitanja vezanih uz zaštitu privatnosti, Njemačka razmatra zabranu Metinih pametnih naočala.
“Njemačka je definitivno predvodnik regulacije alata umjetne inteligencije, posebno novih uređaja. U Hrvatskoj ti uređaji nisu regulirani sami za sebe, dok je Njemačka već poduzela određene korake prema reguliranju samog uređaja”, kaže Vazdar.
No problem prikrivenih kamera nije novost koju su donijele pametne naočale.
“Imali smo i prije kamere koje se nisu vidjele i, naravno, to je problem. Apsolutno je neprihvatljivo, posebno kada govorimo o djeci i situacijama u kojima se tehnologija koristi na nezakonit način”, ističe Alen Delić, stručnjak za informacijsku sigurnost.
Slučajevi prikrivenog snimanja djece i u Hrvatskoj
Zabilježeni su i slučajevi zlouporabe ove tehnologije u Hrvatskoj. Tijekom ovog ljeta u Istri su otkrivena dva slučaja prikrivenog snimanja djece na plaži.
Vazdar upozorava da razvoj tehnologije ne mijenja činjenicu da određeni načini tajnog snimanja mogu predstavljati kršenje zakona.
“Prikriveno snimanje može predstavljati kazneno djelo. To se ne smije raditi, a u doba umjetne inteligencije poseban naglasak treba staviti upravo na takve nedopuštene radnje”, kaže.
Iz MUP-a upozoravaju da, ovisno o okolnostima i načinu na koji je prikriveno snimanje provedeno, mogu biti počinjena kaznena djela protiv privatnosti, ali i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
S umjetnom inteligencijom mogućnosti će tek rasti
Pametne naočale još su u ranoj fazi razvoja, no njihovo povezivanje s umjetnom inteligencijom već otvara brojne nove mogućnosti. Među njima su automatsko snimanje i analiza sadržaja koji korisnik vidi.
“Tu pričamo o nekim budućim problemima, automatizaciji, korištenju naočala, primjerice, tako da se automatski snimaju fotografije, analiziraju ili nešto treće. To su problemi s kojima ćemo se tek susretati u narednim godinama”, upozorava Delić.
Dok razvoj tehnologije ide sve brže, regulatori još pokušavaju pronaći granicu između prednosti i mogućnosti koje pametne naočale nude te prava pojedinaca na zaštitu privatnosti, prenosi Danas.hr.
