Osim što nije ni bio upisan na fakultet, nije ni platio školovanje. Ali – mito jest…
“Koliko košta diploma?!” – pitaju se i hrvatske institucije i kreću s provjerom lažnih diploma iz Kragujevca. Tamo su uhićeni bivši rektor Sveučilišta i dekan Medicinskog fakulteta – a sumnja se da su mimo propisa, uz mito, u treću godinu pogurali tada 45 studentica, danas medicinskih sestara iz Hrvatske, izvještava Marko Šiklić za RTL.hr.
“Da netko dođe do diplome medicinske sestre, liječnika… To je opasno za pacijenta, ako će takva osoba pokušati raditi u sustavu”, govori Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva.
Za srpsku policiju sporan je način kako su došli do diplome. A u Komori pojašnjavaju – dobili su originale.
“To jest diplome koje su ovjerene kod našeg javnog bilježnika, koje su ovjerene i od sudskog tumača u RH, tako da su te diplome zapravo bile originalne diplome, a sad kako su došli do tih diploma – to je pitanje koje će se riješiti”, objašnjava predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara Mario Gazić.
U našem zdravstvenom sustavu s diplomama iz Kragujevca radi 13 medicinskih sestara. Njihova valjanost će tek utvrditi.
“Poslali smo njihova imena da nam dokažu ili potvrde jesu li njihove diplome poništene, i jesu li njihove diplome među te 44 diplome na koje su sumnja da su krivotvorene tj. da su izdane na takav način s njihovog fakulteta”, dodaje Gazić.
Za jednog Hrvata u Srbiji je izdana i diploma doktora znanosti. Osim što nije ni bio upisan na fakultet, nije ni platio školovanje – ali, mito jest.
“Fakultet traje šest godina, nakon toga slijedi specijalizacija između četiri i pol i sedam godina, i ako to netko riješi kupnjom komada papira onda je jasno da nešto mora poći po zlu ako se pokuša baviti tom strukom”, kazuje Sven Seiwerth, prodekan za nastavu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zakon naše zemlje, krivotvorenje diploma i svjedodžbi izjednačava s krivotvorenjem osobnih isprava. Kazne su od šest mjeseci do pet godina zatvora.
“Logičan slijed bi bio da se pokrene neki prekršajni postupak, ako rade u sustavu zdravstva da se prekinu ugovori o radu i da se razmotri njihova licenca za rad. Kako netko može raditi s bolesnim pacijentima, a na prevaru je došao do diplome?”, pita se Friganović.
U borbu s krivotvorinama 2019. krenula je ministrica znanosti i obrazovanja, koja se zalaže za javnu objavu lažnjaka.
“Trebalo bi provjeriti sve diplome i točka. Ono što me posebno brine da je to postalo novo normalno i da ljudi prihvaćaju takvu situaciju, kao još nešto s čime se treba pomiriti, a to je baš ono što ne smijemo napraviti”, kazuje bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
U Hrvatskoj je priznato više od 28 tisuća inozemnih diploma, od čega ih se čak 50 posto odnosi na Bosnu i Hercegovinu, a 7 posto na Srbiju, izvještava Marko Šiklić za RTL.hr.