PREGOVORI U TIJEKU

U Istri dogovaraju otvaranje kafića; Počinju raditi već 8. siječnja?

Ilustracija: Srecko Niketic/PIXSELL

Od početka pandemije među najglasnijima protiv strogih protuepidemioloških mjera i zatvaranja su ugostitelji. Njih je, kažu, ova kriza dovela do ruba ekonomskog opstanka.

Nedavno je načelnik istarskog Stožera civilne zaštite najavio da će za Istarsku županiju zatražiti izuzeće od nekih mjera od 8. siječnja, što znači da bi tada i ugostiteljski objekti mogli ponovo početi s radom. Predsjednik Ceha ugostitelja Istarske županije Stanislav Briškoski rekao nam je da su razgovori upravo na tu temu bili u tijeku prošli utorak prijepodne, kad ih je prekinula vijest o potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji.

– Prvotni datum koji je bio definiran odnosio se na 21. prosinac, ali mjere su se nedefinirano nastavile i nakon toga, bez nekog određenog datuma do kad bi mogle biti na snazi. Svima nam je u interesu da se epidemiološka situacija popravi. Sad ćemo se zbog novonastale situacije svi fokusirati da što prije pomognemo na bilo koji način Petrinji, Sisku i okolnim mjestima, ali uskoro ćemo sjesti za stol s nadležnima i pregovarati o mogućnostima i datumu otvaranja. Mislim da nas svih zanima što se planiralo napraviti zatvaranjem objekata i je li se to i ostvarilo, te da vidimo što ćemo i kako dalje. Ugostitelji više od 70, 80 dana nisu radili kako treba u 2020. godini, a siječanj i veljaču niti ne treba uzeti u obzir, to su uvijek dosta slabi mjeseci. I sa slabijom turističkom sezonom ipak nam je dobro išlo i sve je bilo u redu dok Istra nije sredinom kolovoza došla na crvenu listu. Tad se osjetio ekstreman pad gostiju koji nimalo nismo zaslužili, ni po čemu, kaže Briškoski.

Upravo zbog neplaniranih zatvaranja djelatnosti nakon ljeta poduzetnici su se prvi put javno obratili Vladi tražeći pomoć i za sebe, a ne samo za svoje djelatnike. Razlog tome je što su u početku, tijekom proljetnog zatvaranja, mogli vlastitim sredstvima održavati takozvani hladni pogon. Međutim, s vremenom je to postalo sve teže, a vrijeme pred nama i dalje je puno neizvjesnosti.

Briškoski ističe da je na početku epidemije zaista najbitnije bilo zaštititi sve djelatnike i sačuvati radna mjesta. Osim toga, nitko nije očekivao da će se cjelokupna situacija odvijati na ovako nepovoljan način. Sadašnja situacija najavljuje nove državne i lokalne pomoći zatvorenim poduzetnicima i obrtnicima, a među njima se spominje i odgoda plaćanja obaveza koje imaju prema državi. No, ta odgoda predstavlja veliki problem u budućnosti, s čime s sada upravo suočava veliki broj građana.

– Odgoda plaćanja određenih obaveza ne znači nam apsolutno ništa, kao ni bilo kome drugome. Odgoda na odgodu je samo odgađanje jedne lavine duga koji će se nakupiti zbog kamata, i u tom trenutku kada budemo morali početi plaćati te dugove, čekat će nas i ti zaostaci, i redovni troškovi, a tada nastaje katastrofa iz koje mnogi neće moći isplivati. Nama bi bilo jako bitno kad bi se sva plaćanja sad naprosto zaustavila, pa da to nakon nekog vremena krene od točke gdje smo stali, da se samo nastavi s redovnim plaćanjem, ili da nam se otpiše taj dug za period koji nismo radili. Odgoda nije rješenje. To lijepo zvuči, ali nije rješenje. Uostalom, nitko ne bi bio na gubitku, jer bismo kasnije svojim radom sve to vratili u proračun, pa i duplo. Sad bi trebalo imati malo više sluha, razumijevanja, pa i poštovanja prema poduzetnicima i obrtnicima, jer ćemo na koncu svi profitirati, poručuje Briškoski.

Nezahvalno je u ovom trenutku razmišljati o tome na koji će se način moći raditi jednom kad se zatvoreni objekti otvore, a u međuvremenu je počelo stizati i prvo cjepivo protiv Covida koje otvara mnoga pitanja, pa i ona o obaveznoj protuvirusnoj zaštiti u određenim tvrtkama i institucijama. Cjepivo je činjenica o kojoj se razgovara i među ugostiteljima, jer bi svi željeli iduću turističku sezonu odraditi što normalnije i što duže. Briškoski nam je rekao da je prije tjedan dana održan sastanak s ministricom turizma Nikolinom Brnjac gdje je jasno naglašeno da će se iduće godine turistička tržišta definitivno promatrati kroz prizmu zdravog ozračja. No, hoće li to značiti da će turističko-hotelijerske tvrtke, poduzetnici, obrtnici i ugostitelji uvjetovati svojim djelatnicima da se cijepe, za sad je prerano govoriti.

– Iskreno, ne iz percepcije posla, nego iz percepcije zaštite svoje obitelji, osobno ću se cijepiti čim to bude moguće. Samim time zaštitit ću i svoj posao, i svoje djelatnike. U Cehu ugostitelja nismo još o tome razgovarali, no to će nam biti prva točka na dnevnom redu na prvom slijedećem sastanku. S nekim od svojih djelatnika sam već razmijenio mišljenja o cijepljenju, i činjenica je da mnogi žele još malo pričekati s cijepljenjem, što ne znači da se neće ići cijepiti jednog dana, ako se to pokaže efikasnim i korisnim. To će sada biti delikatne situacije, jer nitko ne želi da mu se nešto nameće ili da mu se uskraćuju njegova građanska i ljudska prava. No, ima još vremena do takvih odluka. Sada je bitno da se prvo cijepe sve one najugroženije skupine i zdravstveni djelatnici, i da epidemiološka situacija konačno krene na bolje. Cijeli svijet je u istoj situaciji i cijeli svijet promišlja što je i kako sada najpametnije napraviti da se ovo zaustavi. Ako se pokaže da je cijepljenje nužno neophodno da bi svi zajedno spasili i ljudske živote, i ekonomiju koja je na koljenima, onda ćemo morati zajedno preuzeti tu odgovornost i cijepiti se, kaže Briškoski.

Francuska vlada, primjerice, proslijedila je parlamentu zakon kojim bi se onima koji nisu cijepljeni onemogućio pristup javnom prijevozu, restoranima, kulturnim ustanovama i drugim javnim mjestima, a za slobodan pristup takvim mjestima koristila bi se zelena putovnica kao dokaz o cijepljenju. Iako pravni stručnjaci ističu da bi se tu radilo o kršenju ljudskih prava, o ovoj kontradiktornoj metodi raspravljale su još neke zemlje, a i na razini kompanija razgovaralo se o mogućnostima putovanja samo za cijepljene. S druge strane, ni ovakva situacija, da se mnogim djelatnostima ne dozvoljava rad, nikome ne odgovara i dugoročno je neodrživa.

U Istri je, napominje Briškoski, oko 1.700 registriranih ugostiteljskih objekata uz koje je ekonomski vezano oko 15 tisuća ljudi. Kad se zatvaraju ugostiteljski objekti, pa i određene trgovine, zaboravlja se da se time zaustavlja čitav jedan lanac dobavljača, domaćih OPG-ova i malih proizvođača, poljoprivrednika i drugih, koji također ovise o tome rade li restorani i kafići. Svi oni svesrdno se nadaju da će u već u ovom prvom tjednu Nove godine za njih od Vlade stići dobre vijesti, prenosi Glas Istre.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views